Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Dan grada Nina - 07.lipnja.
Dan grada Nina obilježava se 7. lipnja. Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m , povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća riječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.
Dan čokoladnog sladoleda - 7. lipnja
Današnji dan posvećen je jednom od najpopularnijih okusa sladoleda. Kulinarski povjesničari vjeruju da je baza za prve sladolede bila voće, ali do 18. stoljeća, vanilija i čokolada su već bile prilično uobičajene za izradu sladoleda. Bilo da ga više volite u kornetu, zdjelici, ili u obliku shake-a, uživajte u porciji čokoladnog sladoleda.
Sibirski losovi novi stanovnici Beljskih šuma
Donosimo vam članak ih 1964. godine o preseljenju nekoliko losova iz Sibira u Hrvatsku: "Prije nekoliko mjeseci Beljske šume su dobile nove stanovnike — sibirske losove. Losovi su iz Sibira prevezeni avionom, a ima ih zasada deset..."
ORHAN PAMUK
Ferit Orhan Pamuk (Istanbul, 7. lipnja 1952.), turski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006. Školovao se na istanbulskom Robert Collegeu, nakon čega na tehničkom sveučilištu upisuje studij arhitekture kako bi udovoljio želji svojih roditelja da postane građevinar ili arhitekt. Ipak, nakon tri godine odustaje od arhitekture, te se odlučuje u potpunosti posvetiti pisanju. Godine 1976. završava studij novinarstva, a 1985. odlazi u New York, gdje na Sveučilištu Columbia, kao gostujući znanstvenik boravi sljedeće tri godine. Pamuk aktivno počinje pisati 1974. godine. Već za prvi roman, "Dževdet-beg i njegovi sinovi" osvaja prestižnu nagradu Milliyet Press. Njegov povijesni roman "Bijeli zamak" također osvaja mnoge nagrade, od kojih je najvažnija Independent Award for Foreign Fiction koju dobiva 1990. godine. Mjesto u pop kulturi 1990. godine osigurava mu roman "Crna knjiga", jedno od najkontroverznijih i najčitanijih djela u povijesti turske književnosti. Godine 2005. skupina ultranacionalističkih odvjetnika diže tužbu protiv Orhana Pamuka. Povod su njegove izjave u vezi s armenskim genocidom (1915.-1917.) i masakrom 30.000 Kurda u Anatoliji. Sve su optužbe odbačene 22. siječnja 2006. godine, nakon čega je književnik priznao da mu je namjera bila skrenuti pažnju javnosti na problem slobode govora u suvremenom društvu.
HENRY MILLER
Henry Valentine Miller (New York, New York, 26. prosinca. 1891. - Pacific Palisades, Kalifornija 7. lipnja 1980.), američki književnik i slikar. Već od petnaeste godine živio promiskuitetnim životom a sa sedamnaest se zarazio gonorejom u bordelu. Volio je čitati, osobito mu je bio drag Dostojevski., ali čitao je i pisce kao što su Friedrich Nietzsche i Elie Faure. Radio je niz poslova, ali ih je stalno mijenjao. (Od očeve trgovine, cementne kompanije, telegrafske kompanije, pa do novinarstva u Parizu).Počeo je pisati tek sa 40 godina, kada je bio potpuno slobodan. Tek 1964. u 75. godini doživio je slavu.
PAUL GAUGUIN
Eugene Henri Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. – Atuana, Hiva Oa, Markižansko otočje, 8. svibnja 1903.), francuski slikar i grafičar postimpresionizma i preteča simbolizma koji je on zvao ˝sintetizam˝. Bio je bankovni činovnik i slikar amater, a nakon poznanstva s C. Pissarroom napustio je posao i posvetio se umjetnosti. Njegove polinezijske teme svode se na prikazivanje animalne ljepote ženskog tijela u šaroliko ornamentiranim tkanjima u gustom zelenilu tropske vegetacije. Svoje doživljaje i ispovijesti objavio je u knjigama ˝Noa Noa˝ i ˝Prije i poslije˝. Utjecao je na razvoj ekspresionizma i formiranje fovizma. Umro je u patnjama i gorčini daleko od rodnoga kraja.