![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Svjetski dan industrijskog dizajna - 29.06.2012.
Svjetski dan industrijskog dizajna (WIDD) obilježava se svake godine 29. lipnja u znak priznanja industrijskog dizajna i dizajnera. Prvi deklarirani u 2007. godini povodom ICSID’s (International Council of Societies of Industrial Design ) 50. godišnjice, Svjetskog industrijskog dizajna dan je osnovan s ciljem promoviranja, razumijevanja, te da se naglasi doprinos dizajnera i nauènika. Stvaranje ove discipline tj. samog dizajna je olakšavanje suradnje kako bi se poboljšale ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke kvalitete života u cijelom svijetu.
Svjetski dan industrijskog dizajna (WIDD) obilježava se svake godine 29. lipnja u znak priznanja industrijskog dizajna i dizajnera. Prvi deklarirani u 2007. godini povodom ICSID’s (International Council of Societies of Industrial Design ) 50. godišnjice, Svjetskog industrijskog dizajna dan je osnovan s ciljem promoviranja, razumijevanja, te da se naglasi doprinos dizajnera i nauènika. Stvaranje ove discipline tj. samog dizajna je olakšavanje suradnje kako bi se poboljšale ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke kvalitete života u cijelom svijetu.
MRKVA
"Mrkva pripada skupini vrlo starih kulturnih biljaka koje su se još u starom vijeku uzgajale kao povræe, hrana, zaèin i lijek. Švicarski nauèenjaci Heer i Neuweiller pronašli su ostatke mrkve iz kasnog kamenog doba. Ti su ostaci stari 4—5000 godina. Stari Grci i Rimljani poznavali su uzgoj mrkve."
"Mrkva pripada skupini vrlo starih kulturnih biljaka koje su se još u starom vijeku uzgajale kao povræe, hrana, zaèin i lijek. Švicarski nauèenjaci Heer i Neuweiller pronašli su ostatke mrkve iz kasnog kamenog doba. Ti su ostaci stari 4—5000 godina. Stari Grci i Rimljani poznavali su uzgoj mrkve."
IVAN RENDIÆ
Ivan Rendiæ (Imotski, 27. kolovoza 1849. - 29. lipnja 1932.), hrvatski kipar. Kiparstvom se poèinje baviti veæ u ranoj mladosti zahvaljujuæi kamenoklesarskoj tradiciji na otoku Braèu gdje je proveo djetinjstvo. Likovnu akademiju završio je u Veneciji 1871., a potom se nekoliko godina usavršavao u kiparskim ateljeima firentinskih majstora. Kasnije je uglavnom živio i djelovao u Trstu gdje je i nastao najveæi broj njegovih djela. U domovini je najviše izlagao u Zagrebu i Splitu. Prvi je znaèajni i umjetnièki obrazovani hrvatski kipar. Radio je u realistièkom stilu s elementima naturalizma, osobito u obradi detalja. Oko 1900. prihvaæa secesijski stil, nastojeæi mu folklornim motivima dati osobno i nacionalno obilježje. Rendiæ je izradio oko 200 kipova. Najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u èast hrvatskih velikana koje nalazimo po èitavoj Hrvatskoj, na primjer: poprsja hrvatskih velikana Meduliæa, Kloviæa, Krste Frankopana, Nikole Jurišiæa i Augusta Šenoe na zagrebaèkom Zrinjevcu, zatim spomenik Petru Preradoviæu u Zagrebu i Andriji Kaèiæu Miošiæu u Makarskoj, na temelju kojeg je postavljen jednak kip u Zagrebu te Ljudevitu Gaju u Krapini.
Ivan Rendiæ (Imotski, 27. kolovoza 1849. - 29. lipnja 1932.), hrvatski kipar. Kiparstvom se poèinje baviti veæ u ranoj mladosti zahvaljujuæi kamenoklesarskoj tradiciji na otoku Braèu gdje je proveo djetinjstvo. Likovnu akademiju završio je u Veneciji 1871., a potom se nekoliko godina usavršavao u kiparskim ateljeima firentinskih majstora. Kasnije je uglavnom živio i djelovao u Trstu gdje je i nastao najveæi broj njegovih djela. U domovini je najviše izlagao u Zagrebu i Splitu. Prvi je znaèajni i umjetnièki obrazovani hrvatski kipar. Radio je u realistièkom stilu s elementima naturalizma, osobito u obradi detalja. Oko 1900. prihvaæa secesijski stil, nastojeæi mu folklornim motivima dati osobno i nacionalno obilježje. Rendiæ je izradio oko 200 kipova. Najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u èast hrvatskih velikana koje nalazimo po èitavoj Hrvatskoj, na primjer: poprsja hrvatskih velikana Meduliæa, Kloviæa, Krste Frankopana, Nikole Jurišiæa i Augusta Šenoe na zagrebaèkom Zrinjevcu, zatim spomenik Petru Preradoviæu u Zagrebu i Andriji Kaèiæu Miošiæu u Makarskoj, na temelju kojeg je postavljen jednak kip u Zagrebu te Ljudevitu Gaju u Krapini.
ANTOINE DE SAINT-EXUPERY
Antoine Marie Roger de Saint-Exupéry (Lyon, 29. lipnja 1900. - nestao iznad Korzike, 31. srpnja 1944.), francuski pisac i zrakoplovac. Poznat je i kao Saint-Ex. Velièao moralnu snagu heroja. Poginuo u II svj. ratu. Poletio je s Korzike 31. srpnja 1944. godine u izviðaèkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem. De Saint Exupery autor je više romana o zrakoplovstvu i drugih proza prožetih strašæu za letom, ljepotom i slobodom. Najboljim mu se djelima smatraju knjiga pripovjedaka ½Zemlja ljudi½ i za mnoge, najljepši djeèji roman ½Mali princ½. Exupery se zrakoplovstvom poèeo baviti dvadesetih godina, nakon što je bio odbijen u mornarici. Sudjelovao je u pionirskim pothvatima uspostave prvih redovitih poštanskih zraènih linija u Južnoj Americi i Africi, a zatim je neko vrijeme živio na Long Islandu gdje je i nastao ½Mali princ½.
Antoine Marie Roger de Saint-Exupéry (Lyon, 29. lipnja 1900. - nestao iznad Korzike, 31. srpnja 1944.), francuski pisac i zrakoplovac. Poznat je i kao Saint-Ex. Velièao moralnu snagu heroja. Poginuo u II svj. ratu. Poletio je s Korzike 31. srpnja 1944. godine u izviðaèkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem. De Saint Exupery autor je više romana o zrakoplovstvu i drugih proza prožetih strašæu za letom, ljepotom i slobodom. Najboljim mu se djelima smatraju knjiga pripovjedaka ½Zemlja ljudi½ i za mnoge, najljepši djeèji roman ½Mali princ½. Exupery se zrakoplovstvom poèeo baviti dvadesetih godina, nakon što je bio odbijen u mornarici. Sudjelovao je u pionirskim pothvatima uspostave prvih redovitih poštanskih zraènih linija u Južnoj Americi i Africi, a zatim je neko vrijeme živio na Long Islandu gdje je i nastao ½Mali princ½.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
