![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Meðunarodni dan vjerskih sloboda
Vjerska sloboda podrazumijeva da svaki vjernik, bez obzira na to kojoj vjeri pripada, ima pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Prema Svjetskom izvješæu o vjerskoj slobodi 2002. godine osam država uopæe nije imalo vjersku slobodu, a u dvadeset sedam su ogranièenja velika. Vjerska sloboda je u mnogim mjestima zaštiæena: Amerièki kontinent, Zapadna Europa i Južni Pacifik. Nažalost, podruèja kao što su saharska Afrika suoèavaju se sa sve više izazova poput meðureligijskih napetosti, i mogu postati prijetnja tradicionalnoj klimi tolerancije. Više od polovice svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je teško ili nemoguæe javno ispovijedati vjeru.
Vjerska sloboda podrazumijeva da svaki vjernik, bez obzira na to kojoj vjeri pripada, ima pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Prema Svjetskom izvješæu o vjerskoj slobodi 2002. godine osam država uopæe nije imalo vjersku slobodu, a u dvadeset sedam su ogranièenja velika. Vjerska sloboda je u mnogim mjestima zaštiæena: Amerièki kontinent, Zapadna Europa i Južni Pacifik. Nažalost, podruèja kao što su saharska Afrika suoèavaju se sa sve više izazova poput meðureligijskih napetosti, i mogu postati prijetnja tradicionalnoj klimi tolerancije. Više od polovice svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je teško ili nemoguæe javno ispovijedati vjeru.
Odreðivanje vrlo malenih težina
Kao vrhunac mehanièke izradbe osjetljive vage smatralo se do sada, da možemo odrediti "težinu imena". Vagnemo li toèno komadiæ papira, pa na njega olovkom napišemo svoje ime i nakon toga opet vagnemo papir, razlika težina daje nam "težinu imena". O kakvoj se to vagi radi, proèitajte u èlanku.
Kao vrhunac mehanièke izradbe osjetljive vage smatralo se do sada, da možemo odrediti "težinu imena". Vagnemo li toèno komadiæ papira, pa na njega olovkom napišemo svoje ime i nakon toga opet vagnemo papir, razlika težina daje nam "težinu imena". O kakvoj se to vagi radi, proèitajte u èlanku.
WILLIAM BUTLER YEATS
William Butler Yeats (Dublin, 13. lipnja 1865. - Menton, 28. sijeènja 1939.) irski pjesnik i dramski pisac, jedan od najveæih književnika 20. stoljeæa. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. godine. William Butler Yeats roðen je 13. lipnja 1865. u Dublinu u Irskoj. Obitelj Yeats se 1867. privremeno seli u London, toènije u Bedford Park. Yeats ljeta provodi u Sligou, rodnom mjestu njegove majke, grofoviji na zapadnoj obali Irske, koja æe sa svojim krajolikom, folklorom i starim legendama ostaviti dubok peèat na njegovim djelima. 1887. William se upisuje u školu Godolphin koju pohaða 4 godine. Yeats se svojim školskim uspjesima nije pretjerano isticao. Yeatsovi se potkraj 1880. ,iz financijski razloga, vraæaju u Dublin, ispoèetka živeæi u centru grada, a kasnije se sele u predgraðe Howth. U listopadu 1881. Yeats nastavlja svoje školovanje u Erasmus Smith High School, koju pohaða do studenog 1883.. U svibnju 1884. Yeats se upisuje na Metropolitan School of Art (današnji National College of Art and Design) gdje upoznaje Georgea Russella.
William Butler Yeats (Dublin, 13. lipnja 1865. - Menton, 28. sijeènja 1939.) irski pjesnik i dramski pisac, jedan od najveæih književnika 20. stoljeæa. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. godine. William Butler Yeats roðen je 13. lipnja 1865. u Dublinu u Irskoj. Obitelj Yeats se 1867. privremeno seli u London, toènije u Bedford Park. Yeats ljeta provodi u Sligou, rodnom mjestu njegove majke, grofoviji na zapadnoj obali Irske, koja æe sa svojim krajolikom, folklorom i starim legendama ostaviti dubok peèat na njegovim djelima. 1887. William se upisuje u školu Godolphin koju pohaða 4 godine. Yeats se svojim školskim uspjesima nije pretjerano isticao. Yeatsovi se potkraj 1880. ,iz financijski razloga, vraæaju u Dublin, ispoèetka živeæi u centru grada, a kasnije se sele u predgraðe Howth. U listopadu 1881. Yeats nastavlja svoje školovanje u Erasmus Smith High School, koju pohaða do studenog 1883.. U svibnju 1884. Yeats se upisuje na Metropolitan School of Art (današnji National College of Art and Design) gdje upoznaje Georgea Russella.
JACKSON POLLOCK
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neæe završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak "Jack Kapatelj". Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neæe završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak "Jack Kapatelj". Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
JACKSON POLLOCK
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neæe završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak ½Jack Kapatelj½. Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. sijeènja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), amerièki slikar. Rodio se 28. sijeènja 1912. na ranèu Watkins u gradiæu Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlaði od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kuæanice Stelle May. Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neæe završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža. U poèetku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola. Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te rijeèi, pa je dobio nadimak ½Jack Kapatelj½. Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
