Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Europski dan parkova - 24.05.
Europski dan parkova je proglasila Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) s ciljem podizanja vrijednosti europskih zatienih podruja i dobivanja javne podrke u provedbi svojih ciljeva. Prvi je puta obiljeen 1999. godine kada je organiziran irok spektar aktivnosti u zatienim podrujima i o njima, kako bi se naglasila vanost zatite prirode. Ovaj datum je odabran kao spomen na proglaenje prvih europskih parkova devet nacionalnih parkova u vedskoj 24. 5. 1909.godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zatite krajobraza, upravljanje i planiranje, te organizaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza.
clanak
Kovina iz dragog kamena
"Meu skupocjenim dragim kamenjem istie se svojom tvrdinom, sjajnou i lijepim bojama mineral beril. Najvie je krasno zelene boje, pa takav zovemo smaragdom, ako je modrozelen poput vode mora, zovemo ga akvamarinom. Te razliite jakosti zelene boje potjeu od kromskoga oksida, pa oni u kojima nema kroma, su bezbojni. "
Autor0000014621
NIKOLA KOPERNIK
Nikola Kopernik (Nicholas Copernicus) (Thorn (Toru), 19. veljae 1473. - (Frauenburg) Frombork, 24. svibnja 1543.), poljski astronom iz Kraljevske Prusije koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu. Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakovu. Od 1496. do 1504. godine studirao je crkveno pravo, astronomiju i medicinu u Italiji. Kopernikov ili heliocentrini sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okree oko svoje osi i da krui oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima, pa je papa 1616. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine. Valja rei i da su ostale kranske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentrinoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentrinoga ili Ptolomejeva sustava. Nikola Kopernik pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Meutim, sve do 2005. godine tono mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski, to je kasnije i potvreno identifikacijom. 23. svibnja 2010. godine Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluenu sveanost i na poznatom mjestu.
Autor0000000172
BOB DYLAN (Robert Allen Zimmerman)
Bob Dylan (pravim imenom Robert Allen Zimmerman) (Duluth, Minnesota, 24. svibnja 1941.) ameriki je pjeva, skladatelj i pjesnik. Jedan je od najveih kantautora 20. stoljea i kultna linost generacije 1960-ih godina. esto je kroz pjesmu izraavao bunt protiv politike i drutvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere openito, te pjevao o ljubavi. Najpoznatije su njegove pjesme Blowin in The Wind, The Times They Are A-Changin, Like a Rolling Stone, Just Like A Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay i druge. Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odkrinulo vrata drugim pjevaima s manje atraktivnim glasom (na primjer Lou Reed iz The Velvet Underground). Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na to ga je potakla obrada njegove pjesme Mr Tambourine Man grupe Byrds) te country rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz 1967./1975., John Wesley Harding iz 1968. i Nashville Skyline iz 1969.). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966.) a njegove su tada jo neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe. Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U etrdeset i pet godina umjetnikog rada objavio je 44 albuma meu kojima su najzapaeniji The Freewheelin Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times.
Autor0000011133
MIHAIL ALEKSANDROVI OLOHOV
Mihail Aleksandrovi olohov (24. svibnja 1905. - 21. veljae 1984.), ruski knjievnik, dobitnik Nobelove nagrade; najpoznatiji roman mu je "Tihi Don". U knjievnost je uao zbornikom Donske pripovijesti. Najbolje mu je djelo roman Tihi Don s temom rata i mira u sredini donskih Kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i graanskog rata. Vrstan je pejzaist i poznavalac kozakih obiaja, pa su opisi prirode i kozake sredine dali romanu svjeinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Djela Uzorana ledina, Nauka mrnje, Oni su se borili za domovinu, ovjekova sudbina. Tihi don.
Autor0000012865
VLADIMIR BECI
Vladimir Beci (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. - Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar. Studirao je pravo u Zagrebu i slikarstvo u Mnchenu i Parizu, gdje je radio kao crta u asopisu Le Rire. Djelovao je u Osijeku, Beogradu i Bitolju, a tijekom Prvog svjetskog rata bio je dopisnik i ratni slikar asopisa LIllustration na solunskoj fronti. Od 1919. do 1923. boravio je Blaaju kraj Sarajeva, a zatim odlazi u Zagreb gdje je profesor na Umjetnikoj akademiji do 1947. Bio lan grupe Trojica i etvorica. Njegovi najraniji radovi iz vremena mnchenskog kolovanja, s djelima Raia i Kraljevia ine kompleks hrvatske slikarske moderne, oni stilistiki nose znaajke tradicije i novoga, suvremenog minhenskog akademizma, Leiblova osebujnog realizma i maneovske rekapitulacije Goyina i Velasquezova slikarstva. Poslije e se pribliiti Czanneu, a potom e naglaenim geometrijskim strukturiranjem motiva i voluminoznou oblika ui u svoj neoklasicizam. Tih mijena u Becievu slikarstvu bit e vie. Meutim, pravi naglasak ostat e uvijek na njegovu minhenskom stvaranju, koje je i Ljubo Babi oznaio kao razdoblje to oznaava nenadmanu odrednicu u redoslijedu Becievih sretnijih i manje sretnih faza. Beciev slikarski izraz od samih je poetaka usmjeren vie prema modelaciji i jasnoi, nego prema lirizmu. Njegove skice u ulju, a pogotovo u akvarelu, izraavaju svjeinu neposrednog slikarskog doivljaja. Posljednjih godina ivota obraivao je motive iz Istre i s radilita na Neretvi.
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.