![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Dan zubiæ-vile
U nekom trenutku života, sve je nas posjetila zubiæ-vila. Tako da ne èudi, da je negdje usput roðena ideja o uvoðenju dana u èast ove vile. Prièa o zubiæ-vili seže još u doba srednjeg vijeka, iako toèno porijeklo prièe nije toèno poznato. Zapravo, vila je možda samo bila sredstvo za smirivanje djeteta koje je prolazilo kroz èudnu fazu gubitka zuba (na kraju krajeva, svi smo to prošli). Ipak, dan zubiæ-vile osmišljen je kako bi se odala poèast ovom velikodušnom duhu koji je poznat po ostavljanju slatkiša ili novca ispod jastuka u zamjenu za svaki ispali mlijeèni zubiæ.
U nekom trenutku života, sve je nas posjetila zubiæ-vila. Tako da ne èudi, da je negdje usput roðena ideja o uvoðenju dana u èast ove vile. Prièa o zubiæ-vili seže još u doba srednjeg vijeka, iako toèno porijeklo prièe nije toèno poznato. Zapravo, vila je možda samo bila sredstvo za smirivanje djeteta koje je prolazilo kroz èudnu fazu gubitka zuba (na kraju krajeva, svi smo to prošli). Ipak, dan zubiæ-vile osmišljen je kako bi se odala poèast ovom velikodušnom duhu koji je poznat po ostavljanju slatkiša ili novca ispod jastuka u zamjenu za svaki ispali mlijeèni zubiæ.
Jucca kao tekstilna biljka
"Za svjetskoga rata osjetila se u mnogim državama velika oskudica sirovina za tekstilnu industriju, te su nauèenjaci i industrijalci iskušavali razne biljke, ne bi li se dale iskoristiti za dobivanje tekstilnog vlakna i celuloze."
"Za svjetskoga rata osjetila se u mnogim državama velika oskudica sirovina za tekstilnu industriju, te su nauèenjaci i industrijalci iskušavali razne biljke, ne bi li se dale iskoristiti za dobivanje tekstilnog vlakna i celuloze."
ANTE STARÈEVIÆ
Ante Starèeviæ (Žitnik, Gospiæ, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljaèe 1896.), hrvatski politièar, publicist, književnik. Pored politièkih aktivnosti bavio se poviješæu, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i politièkom satirom (Pisma Magjarolacah). Danas se èesto naziva Ocem Domovine. U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a otamo u Peštu na studij teologije. Godine 1846. je dobio poèasnu titulu doktora filozofije u Pešti. Tada odluèuje ne posvetiti se sveæenièkom pozivu veæ borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
Ante Starèeviæ (Žitnik, Gospiæ, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljaèe 1896.), hrvatski politièar, publicist, književnik. Pored politièkih aktivnosti bavio se poviješæu, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i politièkom satirom (Pisma Magjarolacah). Danas se èesto naziva Ocem Domovine. U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a otamo u Peštu na studij teologije. Godine 1846. je dobio poèasnu titulu doktora filozofije u Pešti. Tada odluèuje ne posvetiti se sveæenièkom pozivu veæ borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
MICHEL DE MONTAIGNE
Michel de Montaigne (Chateau de Montaigne, 28.02.1533. - Chateau de Montaigne, 13.09.1592.), francuski pisac i jedan od najznaèajnijih esejista. Inaèe je esej kao književni žanr popularizirao upravo Montaigne. U Bordeauxu je 1580. objavio prve dvije knjige Ogleda ili Eseja (Essais, sv. 1, 57 poglavlja; sv. 2, 37 poglavlja). Te je godine pošao na putovanje po Švicarskoj, Njemaèkoj i Italiji, a u Rimu je ostao nekoliko mjeseci. O tom je putovanju svomu tajniku kazivao u pero Dnevnik s putovanja. Godine 1588. u Parizu je ponovo izdao prve dvije knjige Eseja, ali im je dodao i treæu (13 poglavlja). Posljednjih se godina zbog slaba zdravlja zadržavao uglavnom na svom imanju èitajuæi, prvenstveno djela Platona, Tita Livija, Herodota i Sv. Aurelija Augustina; u Parizu je upoznao Marie de Gournay, koja mu je postala "duhovna kæi" i koja je 1595. objavila posmrtno izdanje Eseja s Montaigneovim posljednjim dopunama.
Michel de Montaigne (Chateau de Montaigne, 28.02.1533. - Chateau de Montaigne, 13.09.1592.), francuski pisac i jedan od najznaèajnijih esejista. Inaèe je esej kao književni žanr popularizirao upravo Montaigne. U Bordeauxu je 1580. objavio prve dvije knjige Ogleda ili Eseja (Essais, sv. 1, 57 poglavlja; sv. 2, 37 poglavlja). Te je godine pošao na putovanje po Švicarskoj, Njemaèkoj i Italiji, a u Rimu je ostao nekoliko mjeseci. O tom je putovanju svomu tajniku kazivao u pero Dnevnik s putovanja. Godine 1588. u Parizu je ponovo izdao prve dvije knjige Eseja, ali im je dodao i treæu (13 poglavlja). Posljednjih se godina zbog slaba zdravlja zadržavao uglavnom na svom imanju èitajuæi, prvenstveno djela Platona, Tita Livija, Herodota i Sv. Aurelija Augustina; u Parizu je upoznao Marie de Gournay, koja mu je postala "duhovna kæi" i koja je 1595. objavila posmrtno izdanje Eseja s Montaigneovim posljednjim dopunama.
