![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Dan odustajanja od novogodišnjih odluka
Ako ste izdržali više od dva tjedna u Novoj godini ustrajuæi na svojim odlukama, dobro za vas! Meðutim, veæina ljudi dosegne toèku kad provoðenje novogodišnjih odluka poèinje "škripati", a 17. sijeènja je najèešæi datum kada veæina odustaje od svojih odluka, te se tim povodom taj dan obilježava kao dan odustajanja od novogodišnjih odluka. Držite li se i vi vaših novogodišnjih odluka u novoj godini, ili vam je lakše skliznuti natrag u staru rutinu?
Ako ste izdržali više od dva tjedna u Novoj godini ustrajuæi na svojim odlukama, dobro za vas! Meðutim, veæina ljudi dosegne toèku kad provoðenje novogodišnjih odluka poèinje "škripati", a 17. sijeènja je najèešæi datum kada veæina odustaje od svojih odluka, te se tim povodom taj dan obilježava kao dan odustajanja od novogodišnjih odluka. Držite li se i vi vaših novogodišnjih odluka u novoj godini, ili vam je lakše skliznuti natrag u staru rutinu?
DAN GRADA GAREŠNICE
Dan grada Garešnice obilježava se na dan kada je 1997. godine tadašnja opæina Garešnica dobila status grada, te se na taj naèin obilježava ta obljetnica. Grad garešnica obuhvaæa 23 naselja (stanje 2006), to su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnièki Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Mali Pašijan, Malo Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitièki Popovac, Uljanièki Brijeg, Uljanik, Velika Bršljanica, Veliki Pašijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenèac.
Dan grada Garešnice obilježava se na dan kada je 1997. godine tadašnja opæina Garešnica dobila status grada, te se na taj naèin obilježava ta obljetnica. Grad garešnica obuhvaæa 23 naselja (stanje 2006), to su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnièki Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Mali Pašijan, Malo Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitièki Popovac, Uljanièki Brijeg, Uljanik, Velika Bršljanica, Veliki Pašijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenèac.
ROGOVLJE OVNA
Proèitajte nekoliko zanimljivih podataka na koje je sve naèine èovjek uspio tijekom godina "prepraviti" uzgojem u korist svojih potreba.
Proèitajte nekoliko zanimljivih podataka na koje je sve naèine èovjek uspio tijekom godina "prepraviti" uzgojem u korist svojih potreba.
BENJAMIN FRANKLIN
Benjamin Franklin (Boston, 17. sijeènja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), amerièki državnik, filozof, izumitelj, fizièar, ekonomist i pisac. Franklin prvi utvrðuje identiènost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujuæi postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine 1775. postaje èlan amerièkog kongresa i jedan od autora "Deklaracije neovisnosti". U Philadelphiji je osnovao prvu javnu knjižnicu uopæe, izdavao je novine i tiskao knjige. Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785., koristeæi se svojim osobnim ugledom i popularnošæu, uèinio je goleme usluge Sjedinjenim državama u njezinom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin sudjeluje u stvaranju amerièkog ustava 1787., a posljednjih godina života objavljuje niz èlanaka u korist ukidanja ropstva. Uèenjak, neumoran borac za slobodu èovjeka, diplomat, vjerujuæi u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svoga prosvjetiteljskog vijeka.
Benjamin Franklin (Boston, 17. sijeènja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), amerièki državnik, filozof, izumitelj, fizièar, ekonomist i pisac. Franklin prvi utvrðuje identiènost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujuæi postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine 1775. postaje èlan amerièkog kongresa i jedan od autora "Deklaracije neovisnosti". U Philadelphiji je osnovao prvu javnu knjižnicu uopæe, izdavao je novine i tiskao knjige. Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785., koristeæi se svojim osobnim ugledom i popularnošæu, uèinio je goleme usluge Sjedinjenim državama u njezinom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin sudjeluje u stvaranju amerièkog ustava 1787., a posljednjih godina života objavljuje niz èlanaka u korist ukidanja ropstva. Uèenjak, neumoran borac za slobodu èovjeka, diplomat, vjerujuæi u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svoga prosvjetiteljskog vijeka.
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. sijeènja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveæi dramatièar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. U mladosti se odluèio za vojnièku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaèki ðak i svjedok propadanja španjolske moæi, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknaðuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragiène. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom èinu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obraðuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. sijeènja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveæi dramatièar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. U mladosti se odluèio za vojnièku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaèki ðak i svjedok propadanja španjolske moæi, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknaðuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragiène. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom èinu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obraðuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. sijeènja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveæi dramatièar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. U mladosti se odluèio za vojnièku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaèki ðak i svjedok propadanja španjolske moæi, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknaðuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove ½Komedije½ mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragiène. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom èinu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obraðuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. sijeènja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveæi dramatièar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. U mladosti se odluèio za vojnièku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaèki ðak i svjedok propadanja španjolske moæi, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknaðuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove ½Komedije½ mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragiène. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom èinu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obraðuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.
