![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Otkriven helij - 18.08.1868.
Helij (grè. ἥλιος = Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrèine Sunca spektografskim iispitivanjem mikromosfere, gdje ga ima u velikim kolièinama, otkrio posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijelu spektra, izmeðu dvije natrijeve, otkrio novu liniju. Smatrajuæi da pripada novom elementu, dao mu je ime helij. U laboratoriju je dobiven 1895. godine zagrijavanjem klevita, minerala koji sadrži uranij.
Helij (grè. ἥλιος = Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrèine Sunca spektografskim iispitivanjem mikromosfere, gdje ga ima u velikim kolièinama, otkrio posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijelu spektra, izmeðu dvije natrijeve, otkrio novu liniju. Smatrajuæi da pripada novom elementu, dao mu je ime helij. U laboratoriju je dobiven 1895. godine zagrijavanjem klevita, minerala koji sadrži uranij.
METAMORFOZA
"Pojam metamorfoze nalazimo u geologiji, botanici i zoologiji. Metamorfoza u geologiji znaèi preobražavanje kamenja Zemljine kore koje uzrokuju sile. U prvom sluèaju je promjena samo strukturalna (strukturalna metamorfoza) ili ide s njom uporedo i mineralno preobražavanje kamenja.U botanici zovemo metamorfozom èinjenicu, da se jedna organska osnova koja je po svojoj formi i položaju na biljnom tijelu, a jednako i po svojem unutrašnjom sastavu, odreðena da se razvije u stanoviti organ. "
"Pojam metamorfoze nalazimo u geologiji, botanici i zoologiji. Metamorfoza u geologiji znaèi preobražavanje kamenja Zemljine kore koje uzrokuju sile. U prvom sluèaju je promjena samo strukturalna (strukturalna metamorfoza) ili ide s njom uporedo i mineralno preobražavanje kamenja.U botanici zovemo metamorfozom èinjenicu, da se jedna organska osnova koja je po svojoj formi i položaju na biljnom tijelu, a jednako i po svojem unutrašnjom sastavu, odreðena da se razvije u stanoviti organ. "
MARKO MARULIÆ
Marko Maruliæ (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. - Split, 5. sijeènja 1524.) hrvatski je književnik i kršæanski humanist, otac hrvatske književnosti. Èesto mu se dodijeva i pridjev Spliæanin. Prva uporaba rijeèi psihologija pripisuje se Maruliæu. Roðen je u splitskoj plemiækoj obitelji Maruliæ koja se od 1436. nazivala i Peceniæ. U Splitu je završio humanistièku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka. I pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zraèe hrvatskim rodoljubljem. Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija, pa poimence Ugre i ne spominje u svojoj pjesmi ½Molitva suprotiva Turkom½. Marko Maruliæ u doba turskih napada na dalmatinske gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Spliæane i graðane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
Marko Maruliæ (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. - Split, 5. sijeènja 1524.) hrvatski je književnik i kršæanski humanist, otac hrvatske književnosti. Èesto mu se dodijeva i pridjev Spliæanin. Prva uporaba rijeèi psihologija pripisuje se Maruliæu. Roðen je u splitskoj plemiækoj obitelji Maruliæ koja se od 1436. nazivala i Peceniæ. U Splitu je završio humanistièku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka. I pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zraèe hrvatskim rodoljubljem. Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija, pa poimence Ugre i ne spominje u svojoj pjesmi ½Molitva suprotiva Turkom½. Marko Maruliæ u doba turskih napada na dalmatinske gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Spliæane i graðane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
ROMAN POLANSKI
Roman Liebling - Romek (Pariz, 18. kolovoza 1933.) je francusko-poljski redatelj, scenarist, producent i glumac. Nakon poèetka karijere u Poljskoj, Polanski je postao slavni arthouse redatelj, a Hollywoodu redatelj filmova kao što su Rosemaryna beba (1968.) i Kineska èetvrt (1974.). Poznat je i po burnom privatnom životu. Njegovu suprugu, Sharon Tate, 1968. je ubila Obitelj Manson. 1978., nakon što je priznao da je imao nezakonit seksualni odnos s 13-godišnjakinjom, Polanski je otišao u Francusku, gdje živi i danas. Amerièko pravosuðe smatra ga bjeguncem. Ne želeæi se vratiti u Sjedinjene Države i suoèiti se s uhiæenjem, nastavio je režirati filmove u Europi, ukljuèujuæi Ludilo (1988.), Gorki mjesec (1992.), Djevojka i smrt (1994.), Deveta vrata (1999.), Pijanist (2002.) , Oliver Twist (2005.), Svakom svoje kino (2007.) i Gost pisac (2010.).
Roman Liebling - Romek (Pariz, 18. kolovoza 1933.) je francusko-poljski redatelj, scenarist, producent i glumac. Nakon poèetka karijere u Poljskoj, Polanski je postao slavni arthouse redatelj, a Hollywoodu redatelj filmova kao što su Rosemaryna beba (1968.) i Kineska èetvrt (1974.). Poznat je i po burnom privatnom životu. Njegovu suprugu, Sharon Tate, 1968. je ubila Obitelj Manson. 1978., nakon što je priznao da je imao nezakonit seksualni odnos s 13-godišnjakinjom, Polanski je otišao u Francusku, gdje živi i danas. Amerièko pravosuðe smatra ga bjeguncem. Ne želeæi se vratiti u Sjedinjene Države i suoèiti se s uhiæenjem, nastavio je režirati filmove u Europi, ukljuèujuæi Ludilo (1988.), Gorki mjesec (1992.), Djevojka i smrt (1994.), Deveta vrata (1999.), Pijanist (2002.) , Oliver Twist (2005.), Svakom svoje kino (2007.) i Gost pisac (2010.).
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
