![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Louis Paster uspješno primijenio cjepivo protiv bjesnoæe na ljudskom biæu - 06.07.1885.
Cjepivo protiv bjesnoæe je u poèetku stvorio Emile Roux , francuski lijeènik i jedan od kolega Pasteura koji su radili s mrtvim cjepivom proizvedenim iz osušenih leðnih moždina zaraženih kuniæa. Cjepivo je testirano samo na 11 pasa prije prvog ljudskog testiranja. Ovo cjepivo je prvi put korišteno na 9-godišnjem Josephu Meisteru , 6. srpnja 1885, nakon što je djeèak teško napadnut od bijesnog psa. Cijepljenje je uèinjeno na osobni rizik za Pasteura, jer on nije bio licencirani lijeènik i mogao je biti suoèen sudskim progonom radi lijeèenja djeèaka. Nakon konzultacija s kolegama, Pasteur je odluèio da ide naprijed s lijeèenjem. Meister nije obolio od bolesti. Ponegdje se spominje da je Pasteur spasio djeèakov život, ali to se ne može tvrditi sa sigurnošæu, jer je rizik od aktiviranja bjesnoæe nakon takve izloženosti procjenjuje se na oko 15 posto. Ipak, Pasteur se slavi kao heroj i pravna stvar nije pokrenuta. Uspjeh u lijeèenju je postavio temelje za proizvodnju mnogih drugih cjepiva.
Cjepivo protiv bjesnoæe je u poèetku stvorio Emile Roux , francuski lijeènik i jedan od kolega Pasteura koji su radili s mrtvim cjepivom proizvedenim iz osušenih leðnih moždina zaraženih kuniæa. Cjepivo je testirano samo na 11 pasa prije prvog ljudskog testiranja. Ovo cjepivo je prvi put korišteno na 9-godišnjem Josephu Meisteru , 6. srpnja 1885, nakon što je djeèak teško napadnut od bijesnog psa. Cijepljenje je uèinjeno na osobni rizik za Pasteura, jer on nije bio licencirani lijeènik i mogao je biti suoèen sudskim progonom radi lijeèenja djeèaka. Nakon konzultacija s kolegama, Pasteur je odluèio da ide naprijed s lijeèenjem. Meister nije obolio od bolesti. Ponegdje se spominje da je Pasteur spasio djeèakov život, ali to se ne može tvrditi sa sigurnošæu, jer je rizik od aktiviranja bjesnoæe nakon takve izloženosti procjenjuje se na oko 15 posto. Ipak, Pasteur se slavi kao heroj i pravna stvar nije pokrenuta. Uspjeh u lijeèenju je postavio temelje za proizvodnju mnogih drugih cjepiva.
EUKALIPTUS
"Eukaliptus je jedno od najposebnijih i najdragocjenijih vrsta drveæa na svijetu. U Europi ga poznaju tek kratko vrijeme. Prvi Europljani, koji su vidjeli ovo neobièno drveæe, bili su James Cook i njegova brodska pratnja, kad su 1770. dosegli istoènu australsku obalu. Ova istraživaèka ekspedicija vidjela ie na svom putu mnoge raznoliène i neobiène biljke, ali ovo drveæe bilo je upravo nešto jedinstveno. "
"Eukaliptus je jedno od najposebnijih i najdragocjenijih vrsta drveæa na svijetu. U Europi ga poznaju tek kratko vrijeme. Prvi Europljani, koji su vidjeli ovo neobièno drveæe, bili su James Cook i njegova brodska pratnja, kad su 1770. dosegli istoènu australsku obalu. Ova istraživaèka ekspedicija vidjela ie na svom putu mnoge raznoliène i neobiène biljke, ali ovo drveæe bilo je upravo nešto jedinstveno. "
FRIDA KAHLO
Frida Kahlo (Coyoacan, Meksiko, 6. srpnja 1907. – Coyoacan, Meksiko, 13. srpnja 1954.) meksièka slikarica realizma, kubizma i nadrealizma. 1925. godine, Kahlo preživljava tešku prometnu nesreæu, u kojoj je ozlijedila desnu nogu i zdjelicu, a kao posljedica nesreæe javila se neplodnost. Sljedeæe godine, naslikala je svoj prvi portret, poslije èega je uslijedila velika serija slika. 1928. godine je ponovo srela Riveru. Vjenèali su se sljedeæe godine, a 1930. par je otišao u San Francisco, dok po povratku u Meksiko, odlaze u New York, na Riverinu izložbu, koja je bila organizirana u Muzeju modernih umjetnosti. Po posljednjem povratku u Meksiko 1935., Rivera se upušta u aferu s Fridinom mlaðom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo upušta u avanture, kako s muškarcima, tako i sa ženama. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je s ruskim revolucionarom, Lavom Trockim. Zahvaljujuæi inicijativi Andrea Bretona ponuðena joj je izložba na modnom Julian Levy Gallery 1938. u New Yorku. Izložba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. Frida Kahlo umrla je 13. srpnja 1954. u Coyoacánu (Casa Azul), 7 dana nakon svojeg 47. roðendana.
Frida Kahlo (Coyoacan, Meksiko, 6. srpnja 1907. – Coyoacan, Meksiko, 13. srpnja 1954.) meksièka slikarica realizma, kubizma i nadrealizma. 1925. godine, Kahlo preživljava tešku prometnu nesreæu, u kojoj je ozlijedila desnu nogu i zdjelicu, a kao posljedica nesreæe javila se neplodnost. Sljedeæe godine, naslikala je svoj prvi portret, poslije èega je uslijedila velika serija slika. 1928. godine je ponovo srela Riveru. Vjenèali su se sljedeæe godine, a 1930. par je otišao u San Francisco, dok po povratku u Meksiko, odlaze u New York, na Riverinu izložbu, koja je bila organizirana u Muzeju modernih umjetnosti. Po posljednjem povratku u Meksiko 1935., Rivera se upušta u aferu s Fridinom mlaðom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo upušta u avanture, kako s muškarcima, tako i sa ženama. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je s ruskim revolucionarom, Lavom Trockim. Zahvaljujuæi inicijativi Andrea Bretona ponuðena joj je izložba na modnom Julian Levy Gallery 1938. u New Yorku. Izložba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. Frida Kahlo umrla je 13. srpnja 1954. u Coyoacánu (Casa Azul), 7 dana nakon svojeg 47. roðendana.
VATROSLAV JAGIÆ
Vatroslav Jagiæ (Varaždin, 6. srpnja 1838. - Beè, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac, najznaèajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeæa. Godine 1869. izabran je za pravog èlana JAZU i dopisnog petrogradske akademije. Sljedeæe godine otpušten iz državne službe.Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi. Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu. Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveuèilištu u Berlinu. Nakon toga je profesor slavistike na sveuèilištu u Petrogradu. Jedan je od prvih prireditelja djela za niz Stari pisci hrvatski.Godine 1871. doktorirao je u Leipzigu na osnovi disertacije Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen (Korijen de u slavenskim jezicima). Po dolasku u Berlin poèeo je izdavati èasopis Archiv fur slavische Philologie koji je ureðivao punih 45 godina. Tim je èasopisom pobudio zanimanje za Slavene i silno doprinio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveuèilišne discipline.
Vatroslav Jagiæ (Varaždin, 6. srpnja 1838. - Beè, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac, najznaèajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeæa. Godine 1869. izabran je za pravog èlana JAZU i dopisnog petrogradske akademije. Sljedeæe godine otpušten iz državne službe.Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi. Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu. Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveuèilištu u Berlinu. Nakon toga je profesor slavistike na sveuèilištu u Petrogradu. Jedan je od prvih prireditelja djela za niz Stari pisci hrvatski.Godine 1871. doktorirao je u Leipzigu na osnovi disertacije Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen (Korijen de u slavenskim jezicima). Po dolasku u Berlin poèeo je izdavati èasopis Archiv fur slavische Philologie koji je ureðivao punih 45 godina. Tim je èasopisom pobudio zanimanje za Slavene i silno doprinio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveuèilišne discipline.
WILLIAM FAULKNER
Amerièki pripovjedaè, pjesnik i romanopisac. Nobelovac 1949. Slikar propasti i raspada amerièkog Juga. Romani : Svjetlost u kolovozu, Krik i bijes, Utoèišæe, Grad, Lupeži i dr. Nakon pjesama i kraæih proza, prvi mu je poèetnièki roman »Vojnikova plaæa«, 1926. Buduæi da je teško nalazio izdavaèe, do kraja II. svjetskoga rata povremeno je odlazio u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuðe scenarije; poznate su njegove preradbe Hemingwayevih romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik amerièke kulture u Europi, Južnoj Americi i Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te sveèanosti.
Amerièki pripovjedaè, pjesnik i romanopisac. Nobelovac 1949. Slikar propasti i raspada amerièkog Juga. Romani : Svjetlost u kolovozu, Krik i bijes, Utoèišæe, Grad, Lupeži i dr. Nakon pjesama i kraæih proza, prvi mu je poèetnièki roman »Vojnikova plaæa«, 1926. Buduæi da je teško nalazio izdavaèe, do kraja II. svjetskoga rata povremeno je odlazio u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuðe scenarije; poznate su njegove preradbe Hemingwayevih romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik amerièke kulture u Europi, Južnoj Americi i Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te sveèanosti.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
