Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Međunarodni dan palačinki
Prvenstveno u Velikoj Britaniji i Americi, 24. veljače se slavi kao Međunarodni dan palačinki. Popularno jelo od brašna, jaja i mlijeka dobilo je svoj praznik i u Rusiji gdje ga jedu u čast ispraćaja zime, a ako je vjerovati Wikipediji, palačinke (crêpe) tradicionalno pripadaju francuskoj kuhinji. Skandinavci će napraviti palačinku manjeg promjera i zvati je plättar, a Francuzi će se ponositi svojim crepes Suzzete s narančama. Kineska tanka palačinka od brašna i vode zove se Bao Bing, a redovito se poslužuje uz pekinšku patku, dok ruski blini od heljde naprosto vape za kavijarom, kiselim vrhnjem i narezanim kuhanim jajima.
Mjesec ljubitelja knjižnica
Zašto voljeti svoju lokalnu knjižnicu? Knjižnice su utočišta od užurbanosti i buke svakodnevnog života; one nude sigurnost, mir i tišinu. One su i mjesto gdje se možete fokusirati i biti okruženi ljudima koji imaju jednaku želju kao i vi za stjecanjem znanja. Važno je razumjeti da nije sve (još) dostupno na Internetu, i da knjižnice nude veliku količinu kvalitetnih informacija te izbjegavaju usmjeravanje mišljenja kao što to može biti slučaj s isječcima informacija koje su online. One su također ponekad ekonomski isplativija rješenja kod traženja informacija nego traženje informacija putem interneta. Volite svoju knjižnicu zbog onoga što je, mjesto okupljanja zajednice, ili riznica ideja. Zašto ne biste spriječili pad posjećenosti knjižnice, i otišli tamo kako bi proširili svoje znanje o tome tko ste, gdje živite i što radite?
Umjetni dragulji
"Današnja moda traži mnogo vještačkih dragulja, koji se prave većim dijelom iz stakla. Ovakove staklene imitacije dragoga kamenja prave većinom njemačke fabrike, pa se mogu dobiti za jeftine novce. Francuzi dali su se na produkciju sintetskog dragog kamenja." Više o ovoj temi pročitajte u članku.
JURE KAŠTELAN

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. - Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik.
Jure Kaštelan se rodio u Zakučcu kraj Omiša, na rijeci Cetini, između vrletnih masiva Mosora i Biokova. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku ˝Crveni konj˝. U Drugom svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Do 1980. godine voditelj je Katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vrijeme i lektor na Sorboni. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima (Lorca). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi ˝Tifusari˝. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s ruskog i talijanskog. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.

Zbirke
˝Crveni konj˝,
˝Pijetao na krovu˝,
˝Biti ili ne˝,
˝Malo kamena i puno snova˝,
˝Divlje oko˝,
˝Čudo i smrt˝.

MLADEN KUŠEC
Mladen Kušec (24.02.1938., Zagreb, HRV), književnik i novinar. Mladen Kušec rođen je 1938. godine u Zagrebu, gdje danas živi i radi. I kad piše i kad razgovara s djecom na hrvatskom radiju ili televiziji, njegova su tema djevojčice i dječaci, mame i tate, koji nikad nema ju dovoljno vremena za sebe. Znajući da to ne može promijeniti, Kušec uz pomoć svojih popularnih radio i tv emisija, Tonkice Palonkice frrr..., Bijelih vrana, Hihotića, Patuljaka koji pojma nemaju, Sedmog vjetra, uz pomoć Ivančice i Spavala iz „Plavog kaputića“ pozdravljajući „Dobar dan“, šapćući u stihovima „Volim te“ ili vičući „Jooj“ u istinitim pričama, „Slijedi me“ u kriminalističkom romanu ili „Mama, tata i ja“ u nagrađenom romanu o obitelji (nagrada „Mato Lovrak“ prvi put dodijeljena, izdavač „Alfa“), preko brojnih kazališnih predstava nastoji na to barem upozoriti svoje male i velike prijatelje.
HENRY CAVENDISH
Henry Cavendish (Devnoshire, 10. listopada 1731. - 24. veljače 1810.), britanski znanstvenik otkrivač elementa vodika kojeg je nazvao zapaljivim zrakom. Unuk Drugog Grofa od Devonshirea, polazio je Cambridge od 1749 do 1753 no napustio ga je bez diplome. naslijedio je veliku količinu novca što mu je omogućilo fondove za znanstvena istraživanja, od kojih je većina neobjavljena za njegova života. Danas je izvjesno da je imao Sindrom Aspergera koji je rezultirao osobenošću. Bio je "zaražen" povučenošću , pa je dobio nadimak "graničio s bolesti". Također je poznat po Cavendishevom eksperimentu, mjerenju gustoće zemlje i po ranim istraživanjima elektriciteta.
HENRY CAVENDISH
Henry Cavendish (Devnoshire, 10. listopada 1731. - 24. veljače 1810.), britanski znanstvenik otkrivač elementa vodika kojeg je nazvao zapaljivim zrakom. Unuk Drugog Grofa od Devonshirea, polazio je Cambridge od 1749 do 1753 no napustio ga je bez diplome. naslijedio je veliku količinu novca što mu je omogućilo fondove za znanstvena istraživanja, od kojih je većina neobjavljena za njegova života. Danas je izvjesno da je imao Sindrom Aspergera koji je rezultirao osobenošću. Bio je "zaražen" povučenošću , pa je dobio nadumak "graničio s bolesti". Također je poznat po Cavendishevom eksperimentu, mjerenju gustoće zemlje i po ranim istraživanjima elektriciteta.