Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan odustajanja od novogodinjih odluka
Ako ste izdrali vie od dva tjedna u Novoj godini ustrajui na svojim odlukama, dobro za vas! Meutim, veina ljudi dosegne toku kad provoenje novogodinjih odluka poinje "kripati", a 17. sijenja je najei datum kada veina odustaje od svojih odluka, te se tim povodom taj dan obiljeava kao dan odustajanja od novogodinjih odluka. Drite li se i vi vaih novogodinjih odluka u novoj godini, ili vam je lake skliznuti natrag u staru rutinu?
DAN GRADA GARENICE
Dan grada Garenice obiljeava se na dan kada je 1997. godine tadanja opina Garenica dobila status grada, te se na taj nain obiljeava ta obljetnica. Grad garenica obuhvaa 23 naselja (stanje 2006), to su: Ciglenica, Dinik, Duhovi, Garenica, Gareniki Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kanika Iva, Kapelica, Mala Brljanica, Mali Paijan, Malo Vukovje, Rogoa, Tomaica, Trnovitiki Popovac, Uljaniki Brijeg, Uljanik, Velika Brljanica, Veliki Paijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenac.
ROGOVLJE OVNA
Proitajte nekoliko zanimljivih podataka na koje je sve naine ovjek uspio tijekom godina "prepraviti" uzgojem u korist svojih potreba.


BENJAMIN FRANKLIN
Benjamin Franklin (Boston, 17. sijenja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), ameriki dravnik, filozof, izumitelj, fiziar, ekonomist i pisac. Franklin prvi utvruje identinost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujui postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, to mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine 1775. postaje lan amerikog kongresa i jedan od autora "Deklaracije neovisnosti". U Philadelphiji je osnovao prvu javnu knjinicu uope, izdavao je novine i tiskao knjige. Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785., koristei se svojim osobnim ugledom i popularnou, uinio je goleme usluge Sjedinjenim dravama u njezinom ratu za nezavisnost. Vrativi se u Ameriku, Franklin sudjeluje u stvaranju amerikog ustava 1787., a posljednjih godina ivota objavljuje niz lanaka u korist ukidanja ropstva. Uenjak, neumoran borac za slobodu ovjeka, diplomat, vjerujui u djelotvornost razuma pri rjeavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svoga prosvjetiteljskog vijeka.
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Caldern de la Barca (Madrid, 17. sijenja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najvei dramatiar panjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka panjolske knjievnosti. U mladosti se odluio za vojniku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme ivio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaki ak i svjedok propadanja panjolske moi, Caldern je pjesnik epohe koja je ivjela u obmanama slavne prolosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknauje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragine. Caldern je napisao i oko 200 kazalinih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom inu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrauje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i ivot je san (1636.), koje se jo i danas s uspjehom izvode.
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Caldern de la Barca (Madrid, 17. sijenja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najvei dramatiar panjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka panjolske knjievnosti. U mladosti se odluio za vojniku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme ivio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaki ak i svjedok propadanja panjolske moi, Caldern je pjesnik epohe koja je ivjela u obmanama slavne prolosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknauje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove Komedije mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragine. Caldern je napisao i oko 200 kazalinih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom inu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrauje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i ivot je san (1636.), koje se jo i danas s uspjehom izvode.