![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
SVJETSKI DAN HEMOFILIJE - 17.04.1989.
Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u èast osnivaèa ove organizacije Franka Schnabela, koji je roðen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i tešku nasljednu bolest te poduèava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji žive s hemofilijom. Želja je da se svakoj osobi s hemofilijom omoguæi normalan i kvalitetan život, bez mnogo ogranièenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu.
Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u èast osnivaèa ove organizacije Franka Schnabela, koji je roðen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i tešku nasljednu bolest te poduèava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji žive s hemofilijom. Želja je da se svakoj osobi s hemofilijom omoguæi normalan i kvalitetan život, bez mnogo ogranièenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu.
Bla bla bla dan
Ponekad se èini kao da je svatko kritièar. Dosta vam je da vam najdraži i najbliži stalno sugeriraju da izgubite na težini, prestanete pušiti, ili da obojite strop? Ili, iako vas nitko ne proganja s takvim pitanjima, sami svjesno odgaðate neke stvari za sutra a koje su trebale biti uraðene juèer? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, onda je Bla bla bla dan prilika da zaustavite odgaðanje i uhvatite se u koštac sa svim tim zaostalim projektima i prekršenim obeæanjima upravo sada! Iako ne spada u službene godišnje praznike, zanimljiv je za poticanje da konaèno obavimo sve ono što odgaðamo u životu. Ovaj neobièan dan smislilo je poduzeæe Wellcat, koje se bavi organizacijom odmora i proizvodnjom zaèinskog bilja. Najbolji naèin za obilježavanje ovog dana je izvlaèenjem iz zaborava svih onih Novogodišnjih odluka te realizacijom tih istih odluka prije nego opet padnu u zaborav.
Ponekad se èini kao da je svatko kritièar. Dosta vam je da vam najdraži i najbliži stalno sugeriraju da izgubite na težini, prestanete pušiti, ili da obojite strop? Ili, iako vas nitko ne proganja s takvim pitanjima, sami svjesno odgaðate neke stvari za sutra a koje su trebale biti uraðene juèer? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, onda je Bla bla bla dan prilika da zaustavite odgaðanje i uhvatite se u koštac sa svim tim zaostalim projektima i prekršenim obeæanjima upravo sada! Iako ne spada u službene godišnje praznike, zanimljiv je za poticanje da konaèno obavimo sve ono što odgaðamo u životu. Ovaj neobièan dan smislilo je poduzeæe Wellcat, koje se bavi organizacijom odmora i proizvodnjom zaèinskog bilja. Najbolji naèin za obilježavanje ovog dana je izvlaèenjem iz zaborava svih onih Novogodišnjih odluka te realizacijom tih istih odluka prije nego opet padnu u zaborav.
Marija Jambrišak: O pristojnom vladanju u svim životnim prilikama
Èovjek može postati èovjekom samo po odgoju. On je ono, što od njega naèini odgoj. Kant Èovjek natkriljuje sve ostale zemaljske stvorove ljepotom tijela svoga, a kamo li tek dušom svojom. Tijelom je slabiji od mnogih životinja, nu duševnom ih je snagom sve pretekao te postao gospo-darom zemlje. Bez razumne duše bio bi èovjek mnogo nevoljniji od životinja. Buduæi da je duševni život èovjeèji tako znamenit, vrlo je potrebno, da se pomno njeguje i usavršuje, a to se usavršivanje zove duševni odgoj.
Èovjek može postati èovjekom samo po odgoju. On je ono, što od njega naèini odgoj. Kant Èovjek natkriljuje sve ostale zemaljske stvorove ljepotom tijela svoga, a kamo li tek dušom svojom. Tijelom je slabiji od mnogih životinja, nu duševnom ih je snagom sve pretekao te postao gospo-darom zemlje. Bez razumne duše bio bi èovjek mnogo nevoljniji od životinja. Buduæi da je duševni život èovjeèji tako znamenit, vrlo je potrebno, da se pomno njeguje i usavršuje, a to se usavršivanje zove duševni odgoj.
BILJKE NAZNAÈUJU RUDE U ZEMLJI
"Poznato je, da tla stanovito kakvoæe imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo znaèajna. Biljar može po nazoènosti nekih, biljaka sigurno zakljuèiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifiène biljke, proèitajte u èlanku.
"Poznato je, da tla stanovito kakvoæe imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo znaèajna. Biljar može po nazoènosti nekih, biljaka sigurno zakljuèiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifiène biljke, proèitajte u èlanku.
VIKTOR CAR EMIN
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik U mladosti je radio u školama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Sušak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja života. Viktor Car Emin je politièki angažman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i fašistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedoèenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za oèuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjižnica i èitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takoðer je po njemu nazvana Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu. Znaèajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjište (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmeðu dva ognjišta (1930); Presjeèeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straža (izvedena 1923); Vicencica (1934).
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik U mladosti je radio u školama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Sušak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja života. Viktor Car Emin je politièki angažman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i fašistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedoèenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za oèuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjižnica i èitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takoðer je po njemu nazvana Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu. Znaèajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjište (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmeðu dva ognjišta (1930); Presjeèeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straža (izvedena 1923); Vicencica (1934).
NICK HORNBY
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. Živi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao uèitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima “Hi-Fi”, “Sve zbog jednog djeèaka” i “Nogometna groznica”. Èesto u romanima piše o glazbi, sportu i “izgubljenim” ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu još prevedena djela “Tresak”, “Duži put do dna”, “31 pjesma”, “Razgovor s anðelom”, “Kako biti dobar”, “Juliet, gola”.
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. Živi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao uèitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima “Hi-Fi”, “Sve zbog jednog djeèaka” i “Nogometna groznica”. Èesto u romanima piše o glazbi, sportu i “izgubljenim” ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu još prevedena djela “Tresak”, “Duži put do dna”, “31 pjesma”, “Razgovor s anðelom”, “Kako biti dobar”, “Juliet, gola”.
ANDRIJA KAÈIÆ MIOŠIÆ
Andrija Kaèiæ Miošiæ (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski puèki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevaèki samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeæa i jedna od najèitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopæe. Ujak mu fra Luka Tomaševiæ, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Položio zavjete g. 1721., u Budimu uèio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zareðen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u Šibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braèu. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu životu najznamenitije, jer je sada morao obiæi sve bosanske samostane. Tako je skitajuæi se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je bilježio i prouèavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuèe se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamošnjoj franjevaèkoj crkvi. Kaèiæ je puèki pjevaè, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe težake i èobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest juž. Slavena, veæinom u nar. stilu, a nešto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogaðaje davši nam tako neku vrst kronike od poèetka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najviše prikazuje dogaðaje na slav. jugu. Kaèiæev Razgovor postao najpopularnijim djelom u našem narodu (30 izd.). Kaèiæ se smatra uèiteljem ilir. pjesnicima.
Andrija Kaèiæ Miošiæ (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski puèki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevaèki samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeæa i jedna od najèitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopæe. Ujak mu fra Luka Tomaševiæ, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Položio zavjete g. 1721., u Budimu uèio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zareðen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u Šibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braèu. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu životu najznamenitije, jer je sada morao obiæi sve bosanske samostane. Tako je skitajuæi se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je bilježio i prouèavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuèe se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamošnjoj franjevaèkoj crkvi. Kaèiæ je puèki pjevaè, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe težake i èobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest juž. Slavena, veæinom u nar. stilu, a nešto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogaðaje davši nam tako neku vrst kronike od poèetka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najviše prikazuje dogaðaje na slav. jugu. Kaèiæev Razgovor postao najpopularnijim djelom u našem narodu (30 izd.). Kaèiæ se smatra uèiteljem ilir. pjesnicima.
