Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
PRIHVAENA ZASTAVA BELGIJE - 23.01.1830.
Zastava Belgije sastoji se od triju jednako irokih uspravnih pruga crne, ute, i crvene boje. Zastava Francuske je bila temelj za dizajn s uspravnim prugama, a boje su preuzete s grba Brabantskog vojvodstva. Ne zna se zato ima tako neuobiajene proporcije (13:15). Ova zastava je prihvaena 23. sijenja 1831. godine, nakon to se Belgija osamostalila od Nizozemske 1830. godine. Zastava je imala vanu ulogu za vrijeme ustanka, u kojem su boje zastave sluile kao podsjetnik na starije zastave s vodoravnim prugama za vrijeme ustanka u ondanjoj austrijskoj Nizozemskoj. Nakon stjecanja neovisnosti, vodoravne pruge promijenjene su u uspravne zbog slinosti s njemakom zastavom. 193. lanak belgijskog ustava opisuje boje belgijskog naroda kao crvenu, utu i crnu umjesto redoslijeda koji se koristi na slubenoj zastavi.
Najgori potres
Najstraniji potres koji je ikada pogodio ovjeanstvo zbio se 23. sijenja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi. Razorna snaga ubila je nevjerojatnih 830 tisua ljudi, to je zastraujua brojka sama po sebi (to je vie no to grad Zagreb ima stanovnika), no kad se uzme u obzir da je pogodio potpuno ruralnu pokrajinu, gotovo je nemogue zamisliti magnitudu kojom je taj potres udario.
Dr. van Supek : O postanku ovjeka
"Sve tee, rekao je stari grki dijalektlar Heraklit. Sve se mijenja. ... A mijenja li se ovjek? Nitko ne sumnja o tome, kada misli na roenje, rast, starenje i smrt pojedinog ovjeka. Ali mnogi e rei da su sinovi jednaki precima, da su ljudi bili uvijek takvi kakvi su danas. Oni e vam ukazati na umjetnike slike i kipove ljudi koji su ivjeli pred tisuu godina, i vi ete nai potpunu slinost sa sobom."
Konzerviranje jaja
Donosimo vam nekoliko crtica o konzerviranju jaja iz asopisa Priroda 1922. godine.


MARIE HENRI BEYLE STENDHAL
Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. sijenja 1783. - Pariz, 23. oujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjeda, jedan od knjievnih velikana prve polovice 19. stoljea. Marie Henri Beyle rodio se u Grenobleu kao potomak imune buroaske porodice. U Italiji je naao svoju novu i pravu domovinu, koju je strastveno zavolio jo za prvog boravka. Godine provedene u Milanu (1814. - 1821.) smatra najsretnijim razdobljem svog ivota. Njegova posthumno objavljenja djela tvore pravu malu biblioteku: La Vie de Napolon (Napoleonov ivot); Lucien Leuwen; Le Rouge et le Noir (Crveno i crno, 1830.); Laniel; Les Nouvelles indites (Neobjavljene pripovijetke); La Vie de Henri Brulard (ivot Henrija Brularda); Les Souvenirs d'gotisme (Egoistine uspomene); dnevnik; pisma; Letters a Pauline (pisma sestri); Le Journal d'Italie (Talijanski dnevnik). Fanatian oboavalac energije i uspjeha pod svaku cijenu, to ga je i privuklo Napoleonu, Stendhal je pod utjecajem francuske materijalistike filozofije XVIII. stoljea i svog ivotnog iskustva razvijao u svojim djelima teoriju da je sav ljudski ivot samo "lov za sreom", te nije vano hoe li ovjek tu sreu postii pridravajui se moralnih ili etikih normi ili ne, glavno je da je postigne (tzv. belizam). Izvanredan analitiar i majstor jednostavnog, saetog izraza, Stendhal nije stekao slavu niti je bio pravilno shvaen u doba romantizma, kojemu pripada samo vremenski, ve, kako je i sam proricao, tek 50 godina kasnije. Njegov superiorni ovjek prethodi Nietzscheovu natovjeku.
ANDRIJA MOHOROVII
Andrija Mohorovii (23.01.1857., Volosko - 18.12.1936., Zagreb), seizmolog. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je nauio i njemaki, eki, te latinski i starogrki. U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fiziar. Osnovao je 1887. godine pri koli i meteoroloku postaju i odravao redovita meteoroloka mjerenja. Uz to je prouavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za odreivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radei u Bakru uspio je objaviti desetak radova. U Bakru je na nautikoj koli ostao do 1891. godine, kada na vlastito traenje biva premjeten na kraljevsku realku i s njom spojenu viu trgovaku kolu u Zagrebu, na Griu br. 3. Od 1. sijenja 1892. godine postaje upravitelj Meteorolokog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te kole. lan dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dananji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi lan. Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.
EDOUARD MANET
douard Manet (Pariz, 23. sijenja 1832. - Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafiar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti. Roen je u Parizu, kao sin visokog zvaninika francuske vlade, u obitelji koja je htjela da se bavi pravom. No, ujak ga je od malena vodio u Louvre, te ohrabrio da se pone baviti slikarstvom. Proslavio se slikama Olimpija i Doruak u travi, koje su nakon prvog izlaganja u javnosti poetkom druge polovice 19. stoljea svojim temama i kompozicijom izazvale kulturni skandal. Manet je umro u Parizu 30. travnja 1883. godine, ostavivi pored mnogobrojnih akvarela i pastela, 420 ulja na platnu.
SALVADOR DAL
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dal i Dome`nech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dal Dome`nech, znan kao Salvador Dal (Figueras, 11. svibnja 1904. Torre Galaeta, 23. sijenja 1989.), panjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Meu njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamenja (Mekani satovi) dovrena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetnikoj vrijednosti, poznata po tome to je koritena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetnike ambicije, Dal je usmjerio i na fotografiju, dizajn, knjievnost i snimanje filmova. Suraivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovrenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovren i izdan tek 2003. godine. Na podruju igranog filma suraivao je sa slavnim Alfredom Hitchcockom na filmu Zaarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, redateljem Luisom Bunuelom suraivao je (scenarij i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Dal je tijekom cijelog svog ivota inzistirao na svom arapskom porijeklu tvrdei da je potomak maura koji su od 711. do 1492. (skoro 800 godina) ivjeli na jugu panjolske. Svoje navodne arapske korijene argumentirao je sljedeim: Moja ljubav prema svemu to je pozlaeno i ekscesivno, moja strast za luksuz i moja ljubav za orijentalnu odjeu. Iako su ga mnogi smatrali izrazito matovitim, Dal je imao potrebu da ini mnoge bizarne i udne stvari kako bi privukao pozornost na sebe.