Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Osnovan The New York Times - 18.09.1851.
The New York Times je dnevni list koji u New Yorku izdaje Arthur Ochs Sulzberger Jr. i distribuira ga irom svijeta. Vlasnik mu je The New York Times Company, koja izdaje jo 15 drugih novina, ukljuujui International Herald Tribune i Boston Globe. Smatra se najveim gradskim novinama u SAD. Uiva nadimak "Sijeda dama" zbog svog staromodnog izgleda i stila, a esto ga navode kao nacionalni novinski autoritet, to znai da se navodi kao slubena i autoritativna referenca za suvremene dogaaje. Osnovan je na dananji dan 1851., a dosad je osvojio 94 Pulitzerovih nagrada, vie nego ijedan drugi list. Ime mu se esto skrauje na Times, zbog ega ga esto mijeaju s The Timesom, koji se izdaje u Londonu. Osnovali su ga novinar i politiar Henry Jarvis Raymond i bivi bankar George Jones pod nazivom NewYork Daily Times. Dananje ime The New York Times dobio je 1857.
ENE I MEDICINSKO UMIJEE -POVIJESNI OGLED
U povodu obljetnice izdavanja dozvole obavljanja lijenike prakse enama u Hrvatskoj 28. lipnja 1903. opisan je povijesni razvoj uloge ena u medicinskoj struci i znanosti. Dokazi o aktivnostima ena kao lijenica seu u stari Egipat 2500. g. prije Krista. Tijekom 11. i 12. stoljea u Europi ene se poinju upisivati na medicinske kole, no tek sedam stoljea kasnije izjednauju se s mukim kolegama u pravima upisa na medicinske fakultete i obavljanju prakse. Najee se bave enskim bolestima, porodnitvom, kozmetikom te bolestima koe i oiju. Tijekom 18. i 19. stoljea u Europi, SADu i Kanadi broj lijenica znatno se poveava. Prva lijenica Hrvatica bila je Milica Sviglin Cavov. Promovirana je godine 1893. u Zrichu i radila je izvan domovine. Prva lijenica koja je obavljala praksu u Hrvatskoj bila je 1906. Karola Maier Milobar. Prva doktorica medicine promovirana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu nakon njegova otvaranja 1917. bila je Kornelija Serti. Na kraju lanka danje pregled aktualne zastupljenosti ena u zdravstvu, studijima medicine, medicinskim istraivanjima i vodeim akademskim funkcijama u Hrvatskoj.
SNJENI KRISTALI
"Godine 1931. pojavila su se u izdanju kue McGraw Hill knjiga pod naslovom "Snjeni kristali" autora W.A.Bentleya i W.J.Humphreysa. U knjizi se nalazi odabrani niz fotografija snjenih kristala koje je prvi put fotografirao Bentley iz Jericha u dravi Vermontu u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Prvi je pokazao kako izgledaju snjeni kristali Olaus Magnus 1555. godine, a tek tri stoljea kasnije (1820. god.) arktiki istraiva Scoresby nainio je precizne crtee kristala." Vie o kristalima proitajte u lanku.
IVO KRABALO
Ivo krabalo (Sombor, 19. veljae 1934. - Zagreb, 18. rujna 2011.) bio je hrvatski filmski redatelj, scenarist, filmski publicist i povjesniar filma te politiar. Najvaniji dio njegova opusa rad je na povijesti hrvatske kinematografije, o kojoj je objavio etiri knjige, meu kojima i kapitalnu povijesnu knjigu 101 godina filma u Hrvatskoj (1998.).Autor je vie djela na temu filma, a autor je i lanaka u Filmskoj enciklopediji. Njegovo je kapitalno ostvarenje Izmeu publike i drave: povijest hrvatske kinematografije 1896-1980 (1984.), koja je doivjela javnu osudu partijskih krugova zbog isticanja posebnosti hrvatske kinematografije. Proireno i standardno izdanje knjiga je doivjela 1998. pod naslovom 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997.: pregled povijesti hrvatske kinematografije, dok je 2008. krabalo priredio skraeno i aurirano izdanje pod naslovom Hrvatska filmska povijest ukratko (1896-2006). U knjizi Dvanaest filmskih portreta (2006.) izabrao je svoje eseje o hrvatskim filmskim umjetnicima.
GRETA GARBO
Greta Garbo (Stockholm, 18. rujna 1905. New York, 16. travnja 1990.), vedska glumica. Izuzetno lijepa, visoka i vitka, lica koje odaje bogat unutranji ivot i odsutnost svake povrnosti, bila je nadasve podobna za romantine uloge tajanstvenih i nedostinih fatalnih ena. U igranom filmu prvi se put pojavljuje statirajui u Lutajuem vitezu 1921. Jedna od prvih europskih glumica koja je postala vrhunskom holivudskom zvijezdom poetkom tridesetih godina. U zlatnom razdoblju svoje karijere nanizala je velike dramatine uloge u filmovima Kraljica Kristina, Ana Karenjina, Grand hotel i Dama s kamelijama. 1939. snimila je film koji odudara od njezinog melodramatskog stila satiriku komediju Ninoka, koja je postigla svjetski uspjeh i nominaciju za tri Oscara. U skladu s ulogama bio je i njezin privatni ivot. Nekomunikativnu i tajanstvenu, prema mjerilima holivudske javnosti, nazivali su je vedskom sfingom i misterioznom strankinjom. Tako su i njene ljubavne veze bile uglavnom predmetom nagaanja. Nakon neuspjeha filma ena s dva lica boanstvena se Greta Garbo 1941. zauvijek povukla s filma. 1953. nagraena je specijalnim Oscarom za svoj doprinos filmskoj umjetnosti koji, meutim, nije osobno primila.