![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Dan meðunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Hrvatska je 15. sijeènja 1992. postala meðunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemaèkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu politièku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest èlanica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
Hrvatska je 15. sijeènja 1992. postala meðunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemaèkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu politièku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest èlanica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
ZANIMLJIVE BROJKE O KRVI ÈOVJEKA
Èovjek imade popreèno 5 l krvi, a svaki kubièni milimetar od toga 5 milijuna crvenih krvnih tjelešaca, što èini u svemu 25 bilijuna crvenih krvnih tjelešaca. U èlanku proèitajte zanimljive brojèane usporedbe krvnih stanica s mjerama u svakodnevnom životu.
Èovjek imade popreèno 5 l krvi, a svaki kubièni milimetar od toga 5 milijuna crvenih krvnih tjelešaca, što èini u svemu 25 bilijuna crvenih krvnih tjelešaca. U èlanku proèitajte zanimljive brojèane usporedbe krvnih stanica s mjerama u svakodnevnom životu.
TOMISLAV MARETIÆ
Tomislav Maretiæ(13.12.1854., Virovitica - 15.1.1938., Zagreb), hrvatski jezikoslovac i leksikograf. U rodnom gradu završio osnovnu školu, a gimnaziju polazio u Varaždinu, Slavonskoj Požegi te Zagrebu (u sjemeništu). Studirao slavistiku i klasiène jezike u Zagrebu, 1883. položio doktorat iz slavistike; usavršavao filologiju kod istaknutih mladogramatièara u Leipzigu. Objavljivati je poèeo 1874. u "Vijencu" pjesme (prva Trakom sunèanim) i prijevode; prvi mu je prozni sastavak Gjuragj Križaniæ, hrvatsko-ruski pisac (1877, takoðer u "Vijencu"). Istaknuta je Maretiæeva djelatnost u nekoliko podruèja filologije. Prevodio je s desetak jezika, osobito klasièke pjesnike (Vergilije, Tibul, Ovidije), Homerovu Odiseju (1882), Ilijadu (1883). Maretiæev izrazit interes za našu narodnu književnost (od rada O narodnoj zagonetci hrvatskoj, 1881) odrazio se i u njegovu lingvistièkom radu, takoðer u glavnom djelu Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899). Ta gramatika, ostale filološke rasprave, pa Hrvatski ili srpski jezièni savjetnik (1924) i nadasve tridesetgodišnje ureðivanje Akademijina rjeènika, èine bitnu komponentu u novijoj jeziènoj standardizaciji, koja se, nakon zagrebaèke filološke škole, èesto i naziva Danièiæ-Maretiæevim smjerom.
Tomislav Maretiæ(13.12.1854., Virovitica - 15.1.1938., Zagreb), hrvatski jezikoslovac i leksikograf. U rodnom gradu završio osnovnu školu, a gimnaziju polazio u Varaždinu, Slavonskoj Požegi te Zagrebu (u sjemeništu). Studirao slavistiku i klasiène jezike u Zagrebu, 1883. položio doktorat iz slavistike; usavršavao filologiju kod istaknutih mladogramatièara u Leipzigu. Objavljivati je poèeo 1874. u "Vijencu" pjesme (prva Trakom sunèanim) i prijevode; prvi mu je prozni sastavak Gjuragj Križaniæ, hrvatsko-ruski pisac (1877, takoðer u "Vijencu"). Istaknuta je Maretiæeva djelatnost u nekoliko podruèja filologije. Prevodio je s desetak jezika, osobito klasièke pjesnike (Vergilije, Tibul, Ovidije), Homerovu Odiseju (1882), Ilijadu (1883). Maretiæev izrazit interes za našu narodnu književnost (od rada O narodnoj zagonetci hrvatskoj, 1881) odrazio se i u njegovu lingvistièkom radu, takoðer u glavnom djelu Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899). Ta gramatika, ostale filološke rasprave, pa Hrvatski ili srpski jezièni savjetnik (1924) i nadasve tridesetgodišnje ureðivanje Akademijina rjeènika, èine bitnu komponentu u novijoj jeziènoj standardizaciji, koja se, nakon zagrebaèke filološke škole, èesto i naziva Danièiæ-Maretiæevim smjerom.
JEAN BAPTISTE MOLIERE
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Moli`ere (Pariz, 15. sijeènja 1622. - Pariz, 17. veljaèe 1673.),francuski scenarist, književnik jedan od velikana humoristiène satire. Roðen je u obitelji imuæna kraljeva tapetara, završio je pravo, ali se odrekao pravnièke karijere i postao glumac. Napisao je niz komada u prozi i stihu. Predstavnik je klasicizma. Ismijavao je ondašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost aristokracije i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katolièkog sveæenstva. Djela: Ljubomorni muž Škola za žene Versailleska improvizacija Primorano vjenèanje Škrtac Umišljeni bolesnik
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Moli`ere (Pariz, 15. sijeènja 1622. - Pariz, 17. veljaèe 1673.),francuski scenarist, književnik jedan od velikana humoristiène satire. Roðen je u obitelji imuæna kraljeva tapetara, završio je pravo, ali se odrekao pravnièke karijere i postao glumac. Napisao je niz komada u prozi i stihu. Predstavnik je klasicizma. Ismijavao je ondašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost aristokracije i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katolièkog sveæenstva. Djela: Ljubomorni muž Škola za žene Versailleska improvizacija Primorano vjenèanje Škrtac Umišljeni bolesnik
