![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
MEÐUNARODNI DAN ZAŠTITE OD BUKE
Pokretaè obilježavanja ovog dana je amerièka Liga za zaštitu od buke (NVO), èiji aktivisti podižu svijest javnosti o štetnosti buke, kao specifiènog zagaðivaèa okoliša, koji dovodi do zdravstvenih, ali i ekonomsko-socijalnih posljedica. Ogledaju se, prije svega, u troškovima lijeèenja, gubitku radnih dana zbog bolovanja, smanjenoj radnoj sposobnosti, smanjenju cijena nekretnina u blizini izvora buke.Buka na èovjeka djeluje izravno i neizravno ošteæujuæi njegovo zdravlje, izazivajuæi umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san.
Pokretaè obilježavanja ovog dana je amerièka Liga za zaštitu od buke (NVO), èiji aktivisti podižu svijest javnosti o štetnosti buke, kao specifiènog zagaðivaèa okoliša, koji dovodi do zdravstvenih, ali i ekonomsko-socijalnih posljedica. Ogledaju se, prije svega, u troškovima lijeèenja, gubitku radnih dana zbog bolovanja, smanjenoj radnoj sposobnosti, smanjenju cijena nekretnina u blizini izvora buke.Buka na èovjeka djeluje izravno i neizravno ošteæujuæi njegovo zdravlje, izazivajuæi umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san.
JEDINICE MJERA
"U jedinicama mjera ima kulturna psihologija odlièno ogledalo savremene slike svijeta. Stare jedinice mjera su gotovo sve projekcije organa. Bit æe to po svoj prilici u vezi s time, što je èovjek nauèio brojanje uopæe na svojim udovima. Odatle decimalni brojni sistem, koji odgovara broju prstiju na rukama."
"U jedinicama mjera ima kulturna psihologija odlièno ogledalo savremene slike svijeta. Stare jedinice mjera su gotovo sve projekcije organa. Bit æe to po svoj prilici u vezi s time, što je èovjek nauèio brojanje uopæe na svojim udovima. Odatle decimalni brojni sistem, koji odgovara broju prstiju na rukama."
JOAN MIRO
Joan Miró Ferra` (Mont-Roig del Camp kraj Tarragone, 20. travnja 1893. - Palma de Mallorca, 25. prosinca 1983.), španjolsko-katalonski slikar, kipar i keramièki umjetnik. Roðen je kao sin zlatara i urara i kæeri uglednog stolara. Sa sedam godina je krenuo u školu i dobiva prvu poduku iz risanja. 1907. godine, na nagovor oca, upisuje poslovnu školu, ali u isto vrijeme ide na umjetnièku akademiju La Escuela de la Lonja. U razdoblju od 1910. do 1911. radio je kao knjigovoða u jednoj kemijskoj tvrtki. Prvu samostalnu izložbu izložio je 1918. u Dalmauovoj galeriji u Barceloni. Ženi se 1929. s Pillar Juncosu, a godinu dana kasnije dobiva i kæer koju je nazvao Dolores po svojoj mlaðoj sestri. Tijekom života nekoliko je puta mijenjao mjesto stanovanja. Za njegova života, 1976. godine, osnovana je Fundacija Juan Miró u Barceloni. Umro je na Božiæ 1983. u Mallorci, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici groblja Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od 11.000 radova.
Joan Miró Ferra` (Mont-Roig del Camp kraj Tarragone, 20. travnja 1893. - Palma de Mallorca, 25. prosinca 1983.), španjolsko-katalonski slikar, kipar i keramièki umjetnik. Roðen je kao sin zlatara i urara i kæeri uglednog stolara. Sa sedam godina je krenuo u školu i dobiva prvu poduku iz risanja. 1907. godine, na nagovor oca, upisuje poslovnu školu, ali u isto vrijeme ide na umjetnièku akademiju La Escuela de la Lonja. U razdoblju od 1910. do 1911. radio je kao knjigovoða u jednoj kemijskoj tvrtki. Prvu samostalnu izložbu izložio je 1918. u Dalmauovoj galeriji u Barceloni. Ženi se 1929. s Pillar Juncosu, a godinu dana kasnije dobiva i kæer koju je nazvao Dolores po svojoj mlaðoj sestri. Tijekom života nekoliko je puta mijenjao mjesto stanovanja. Za njegova života, 1976. godine, osnovana je Fundacija Juan Miró u Barceloni. Umro je na Božiæ 1983. u Mallorci, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici groblja Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od 11.000 radova.
LJUDEVIT GAJ
Ljudevit Gaj ili Ludwig Gay (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski politièar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ½Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja½, prvi opæeprihvaæeni hrvatski pravopis (nakon djela Ðurðeviæa i Vitezoviæa), dvojezièno, na hrvatskom i njemaèkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezoviæa, a po uzoru na veæ ustrojeni èeški pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latinièkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, èime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.
Ljudevit Gaj ili Ludwig Gay (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski politièar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ½Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja½, prvi opæeprihvaæeni hrvatski pravopis (nakon djela Ðurðeviæa i Vitezoviæa), dvojezièno, na hrvatskom i njemaèkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezoviæa, a po uzoru na veæ ustrojeni èeški pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latinièkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, èime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.
