Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine ljudima - 26.lipnja Zlouporaba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogađaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje. Zlouporabu opojnih droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, te nanose ogromnu štetu, kako pojedincu koji je ovisan, obiteljima ovisnika, tako i cijelom društvu.
Rezolucijom 42/112, godine 1987. Generalna skupština UN-a proglasila je dan 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odlučnosti da jača djelovanje i suradnju u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama, kako bi se postigao cilj međunarodnog društva bez droga. Ta Rezolucija je samo preporučila daljnje akcije s obzirom na izvješća i zaključke Međunarodne konferencije o zlouporabi droga i nedopuštenoj trgovini njima.
Šenoa Milan: Hrvatsko primorje "Ostavite crne neprohodne šume, duboke jaruge, tamne doline, iznad kojih se mučno vere željeznica, teško uzdišući, svijetle zelene gorske livade, opkoljene tihim gajevima crnogorice, postojbine plahih tetrijeba, — ostavite ona gorska sela sa čednim drvenim kućicama, koje nose ogromno kamenje na svojim
krovovima, sa malo ljudi a sa silnim dva metra visokim snijegom, — ostavite to, pa podjite dolje na jug, preko one visoke gorske priječke, što dijeli Gorski kotar od Primorja."
Puh lješnikar Kod nas živi nekoliko vrsta puhova, od kojih je najmanje poznat puh lješnikar (Muscardinus avellanarius Linne), koji je dobio svoje ime odatle, što se najradije hrani lješnjacima.
Puh lješnikar je jedan od najdražesnijih stvorova medu europskim glodavcima. Više o ovoj životinjici pročitajte u članku.
TIKVA UMJESTO BRODSKOG KOMPASA "Kalebasa (Cresentia cujete L., španj. Calabaza) je stablo koje uspijeva u tropskim krajevima Amerike i na otocima Tihog oceana.
Cvjetovi su zelenkasti, poprskani crvenom i žutom bojom, a plod, nazvan kalebasa ili majmunski hljebovac, veoma naliči na veliku tikvu. Još prije Kolumba su se otočani s Tihog oceana upuštali u duga putovanja otvorenim morem na daljinu od preko tri tisuće kilometara. Ove su zadivljujuće podvige tamošnji urođenici postizali pomoću »svete kalebase«."
ANDRIJA ŠTAMPAR Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz Čanka u Lici, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Škola narodnog zdravlja Andrija ŠtamparOd 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova.
Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima.
Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini.
Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi.
Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.
PEARL BUCK Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. - Danby, Vermont, 6. ožujka 1973.), američka je spisateljica i prva žena Amerikanka koja je nagrađena Nobelovom nagradom za književnost.
Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg života provela u Kini.
Najprije je naučila kineski jezik, a tek naknadno engleski.
Pisala je romane, pripovijetke i priče za djecu.
U književnosti se javlja romanom ˝East Wind, West Wind˝, a njeno najpoznatije djelo je roman ˝The Good Earth˝ za koji je nagrađena Pulitzerovom nagradom.
Napisala je i biografije svojih roditelja, ˝The Exile˝ i ˝The Fighting Angel˝.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.