Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
MEUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ENAMA
Dan 25. studenog odabran je kao Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama u znak sjeanja na sestre Mirabel koje je 1960. godine u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) odranom u Bogoti 1981. godine. Na sastanku su ene govorile o obiteljskom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju te nasilju koji ene trpe pod reimima, ukljuujui torturu i nasilje nad politikim zatvorenicama. 1999. godine Ujedinjene Nacije su i slubeno potvrdile 25. studeni kao Meunarodni dan eliminacije nasilja nad enama.
clanak
Izmjena budnog stanja sa snom
Proitajte koja je razlika izmeu sna, smrti, i sanjanja, te to se dogaa za vrijeme tih procesa.


Autor0000006751
FRANJO RAKI
Franjo Raki (Fuine, 25. studenoga 1828. Zagreb, 13. veljae 1894.), hrvatski povjesniar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjaki politiar, "otac hrvatske moderne kritike historiografije". Od 1857. do 1860. u Rimu je prouavao povijest, da bi po povratku u Zagreb razvio iroku profesionalnu, znanstvenu i politiku djelatnost. Tako je zajedno sa Strossmayerom osnovao Narodnu stranku, postao glavni suradnik stranakog asopisa Pozor (kasnije "Obzor"), a tri puta je bio biran i za zastupnika u Hrvatski sabor. Godine 1864. zajedno s Vatroslavom Jagiem pokrenuo je asopis "Knjievnik" (izlazio od 1864. do 1866. s ciljem obradbe jezikoslovlja, povijesti i prirodnih znanosti "s obzirom na hrvatske zemlje"), u kojem je objavio brojne povijesne rasprave i lanke, a 1866. bio je izabran za prvog predsjednika JAZU u Zagrebu, koju je dunost obnaao punu 20 godina. Za ivota je objavio desetaka znaajnih djela iz hrvatske i junoslavenske historiografije. Tijekom akademskoga djelovanja, pokrenuo je Akademijine asopise Rad i Starine.
Autor0000011026
MIROSLAV ICEL
Miroslav icel (Varadin, 16. kolovoza 1926. - Zagreb, 25.11.2011.) bio je hrvatski knjievni povjesniar, esejist, redaktor, autor kolskih udbenika. Osnovnu kolu je pohaao u Varadinu. Za svoje srednje kolovanje se opredijelio za gimnaziju. Nakon srednje kole odlazi studirati u Zagreb, na Filozofski fakultet, na kojemu diplomira jugoslavenske jezike i knjievnosti te ruski jezik i knjievnost. Kao knjievni povjesniar je znaajan kao osoba koja je pratila t.zv. "male pisce", iako u njegovom radu prevladavaju pregledi radova hrvatskih pisaca kao to su Mato, Krlea, Nazor, Kranjevi i sl.. Dobitnik je nagrade Boidar Adija 1974., nagrade Davorin Trestenjak 1986., odlija Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulia 1999., poasnog doktorata rijekog sveuilita 2001., nagrade za ivotno djelo grada Varadina 2005., a 2006. nagradu Vladimir Nazor za ivotno djelo i ine.