Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...). Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Slika
Posljednje polijetanje Space Shuttlea Columbia
Posljednje polijetanje Space Shuttlea Columbia Na današnji dan 2003. godine posljednji je put lansiran Space Shuttle Columbia (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-102), koji je bio drugi izraðeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e. Prvi puta lansiran u misiji STS-1, prvoj misiji Programa Space Shuttle, kompletirao je 27 misija prije nego je uništen u nesreæi tijekom povratka u atmosferu 1. veljaèe 2003., na kraju misije STS-107. Svih je sedam astronauta je poginulo. Nakon nezavisne istrage o uzrocima katastrofe, NASA je odluèila povuæi flotu Space Shuttle orbitera 2011., u korist sada otkazanih programa Constellation i letjelice s ljudskom posadom Orion.
Branko I. Boliæ: Zapaljivost (i otrovne osobine) kemijskih materija, naèini njihovog gašenja i upotreba za isto
"Široku i mnogostranu primjenu kemijskih proizvoda u industriji i obiènom životu susreæemo tek nakon velikog svjetskog rata. Teški ožiljci stvoreni na našem globusu posljednjim ratnim pustošenjima, diktiraše nove uslove života, a ovaj ubrzanje i razvoj kemijske industrije, æiji proizvodi postadoše danas našom nasušnom potrebom. I ako jedan dio razvitka u ovoj industriji pada i prije rata, ipak èitav niz tvornièkih dimnjaka i postrojenja stvoreni poslije njega i razbacani širom cijeloga svijeta, obrazovaše grandiozan organizam današnje nove i moæne kemijske produkcije. Svojim preimuæstvima u pogledu vrste, kolièine kvalitete i cijene, ona je potisla iz upotrebe i zamjenila èitav niz primitivnih sredstava; obogatila èovjeka mnogim novim iskustvima; olakšavajuèi napredak i podizanje u mnogim granama ljudske djelatnosti; stvarajuæi tako novu epohu u našem životu."
clanak
KAKO NASTAJE SAN
Ima nas mnogo, koji smo o tome problemu veæ razmišljali, ali si nismo znali dati odgovora. U èlanku proèitajte do kakvih i kojih zakljuèaka dolazi o postanku sna moderna prirodna nauka.
Autor0000003944
JOHN CARPENTER
John Howard Carpenter (16. sijeènja 1948., Carthage, New York) amerièki filmski redatelj, scenarist, producent i skladatelj filmske glazbe. Carpenter je režirao filmove raznih žanrova (komedije, horrore, znanstveno fantastiène), no mnogi ga drže za jednog od najboljih redatelja filmova strave i užasa. Franšize filmova (kako ih filmofili nazivaju, odnosno serijali) Petak 13. (1980) (snimljeno 11 filmova) i Halloween (8 filmova) krenule su poslije njegovog filma ½Noæ vještica½ iz 1978. godine. John Carpenter je s filmom Vampiri Johna Carpentera (ili samo Vampiri) (eng. John Carpenter’s Vampires) iz 1998. osvojio nagradu Saturn u kategoriji najbolja glazba.
Autor0000011190
IVAN MEŠTROVIÆ
Ivan Meštroviæ, (Vrpolje kod Slavonskog Broda, 15. kolovoza 1883. - South Bend, Indiana, SAD, 16. sijeènja 1962.), hrvatski kipar i arhitekt. Sa šesnaest godina, Harold Biliniæ, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnièki talent razvio se gledanjem znamenitih graðevina Splita, uz pomoæ pri školovanju Biliniæeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog beèkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beèu. Svoju prvu izložbu prireðuje 1905. godine u Beèu s grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Nouveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštroviæ poèinje zaraðivati dovoljno za sudjelovanje na meðunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom Ružom Klein. Godine 1908. seli se u Pariz. Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu meðunarodni ugled. U Beograd se seli 1911. godine, a ubrzo potom u Rim, gdje je proveo naredne èetiri godine studirajuæi na skulpturama antièke Grèke.