Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan gumenih crvia
Na dananji dan u Americi se obiljeava nacionalni dan gumenih crvia (bombona). Spominjemo ovaj dogaaj jer su i kod nas gumeni bomboni vrlo popularni. Gumene bombone izumio je njemaki proizvoa bombona Hans Riegel. Osnovao je svoju tvornicu Haribo, a proizvodnju je zapoeo s ve svjetski poznatim gumenim medvjediima. Gumene crvie prva je proizvela jedna druga njemaka tvornica bombona Trolli, te je 15. srpnja 1981. godine predstavila svoj proizvod - gumene crvie. To je razlog zato se 15. srpnja obiljeava kao dan ovih bombona.
Kamen iz Rosette - 15.07.1799.
Kamen iz Rosette, koji je omoguio deifriranje pisma antikog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradia Rosette (danas Raid), smjetenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije. Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog eekspeditivnogkorpusa (spremajui se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom podruju, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu plou. Otroumni francuski asnik zapazio je da ploa sadri 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio vanost svog otkria i poslao je tu plou u Kairo, gdje su bili uenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploi i to je kasnije omoguilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljea bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poraena i predala se, a svi pronaeni antikviteti u posjedu Francuza (ukljuujui i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.
ZATO RIBLJE ULJE OBILUJE VITAMINIMA
"Najbolje riblje ulje daju ribe polarnog mora. U stvaranju vitamina D iz njegove prvobitne tvari, provitamina ili ergosterina, najznaajniju ulogu igra ultraljubiasti sastavni dio suneve svjetlosti. On je najizrazitiji tamo, gdje se djelovanje ultraljubiastih zraka pojaava zbog odraza s morske povrine, snijega i leda, te potpune istoe zraka, u kojem nema ni trunka praine, a to je upravo na polarnom moru. "
ANTON PAVLOVI EHOV
Anton Pavlovi ehov (Tanganrog, 29. sijenja 1860. - Badenweiler, Njemaka, 15. srpnja 1904.), ruski knjievnik.Tokom studija objavljuje anonimne lanke u studentskim asopisima, ubrzo izabire i pseudonim Antoa ehonte pod kojim pie u asopisima Peterburgajska gazeta, Nova vremja, Oskolki i Ruskaja mysl. Izmeu 1880. i 1887. pie jo pod pseudonimima: Doktor koji je izgubio svoje pacijente, Brat moga brata, ovjek bez itd. 1881. godine ehov pie dramu koja e kasnije postati poznata pod imenom Platonov, a zanimljivo je da je ta drama izdana tek 1923., skoro dvadeset godina nakon autorove smrti. Studirao je medicinu i bio kotarski lijenik, ali zbog nedovrenog diplomskog rada nije stekao lijeniku titulu. Zapoinje praksu u ikinu, a iste godine objavljuje zbirku pria Melpomenine prie, dok u prosincu prvi put pati od simptoma tuberkuloze. 1884. pie i jednoinku Na glavnoj cesti.
VAN RIJN REMBRANDT
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. - Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnanija je i najsvestranija linost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljea. Ostvarivi uspjeh jo kao mladi slikar, kasnije godine njegova ivota obiljeila je tragedija financijskih potekoa. Unato tomu, njegove slike i grafike bile su popularne cijeloga njegova ivota, i njegova reputacija kao slikara ostala je neokaljana te je dvadesetak godina naukovao gotovo sve vanije nizozemske slikare. Rembrandtova najvea inovativnost se ispoljila u njegovim portretima suvremenika, autoportretima i ilustracijama biblijskih motiva. Njegovi autoportreti tvore jedinstvenu intimnu biografiju u kojoj je umjetnik promatrao sebe bez tatine i potpuno iskreno. U slikarstvu, kao i u grafici, pokazao je iznimno poznavanje klasine ikonografije koju je preoblikovao kako bi se uklopila u njegovo iskustvo. Tako su njegovi prikazi biblijskih scena sadravali njegovo poznavanje teksta, asimilaciju klasinih kompozicija i njegova istraivanja idovske populacije u Amsterdamu. Zbog svog dubokog suosjeanja s ljudskom prirodom esto je zvan i jednim od velikih proroka civilizacije.