Meðunarodni dan borbe protiv homofobije - 17.05.1992. Meðunarodni dan borbe protiv homofobije-The International Day Against Homophobia and Transphobia (IDAHO) slavi se svakog 17. svibnja u svijetu. Meðunarodni dan borbe protiv homofobije ima za cilj koordinirati meðunarodne dogaðaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki i homoseksualaca u svijetu. Za razliku od LGBT Pride dana, na kojima se istièe ponos neèijom seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, na Meðunarodni dan borbe protiv homofobije istièe se da je homofobija štetna i mora biti razorena u svojoj logici i protiv nje se treba otvoreno boriti. Kao dan kojim se obilježava Meðunarodni dan borbe protiv homofobije izabran je 17. svibnja, jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Meðunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 17. svibnja 1992. Republika Hrvatska se pridružila meðuregionalnoj skupini zemalja koja podržava donošenje Deklaracije o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu Opæe skupštine UN-a.
ODIJELO OD PJENE "Doznaje se, da je u toku rata izraðeno takvo odijelo, koje ima svojstvo, da može prvih nekoliko sati grijati ili sprijeèiti nagli gubitak tjelesne topline èovjeka, koji s njim dospije u more. Odijelo je graðeno u tri sloja."
JOSIP VANIŠTA Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924. - Zagreb, 24. ožujka 2018.), hrvatski slikar, grafièar, pisac, akademik i umirovljeni sveuèilišni profesor. Pohaðao je realnu gimnaziju na Rakovcu (predgraðe Karlovca) i maturirao 1943. Nakon dvije godine nastavlja studij na zagrebaèkoj Likovnoj akademiji. Prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stanèiæem, u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Tada ga je Miroslav Krleža, ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i književnik (a Vaništa je bio njegov pasionirani èitatelj) angažirao da suraðuje sa Zavodom. Zamolio je Vaništu da izradi pet njegovih portreta, te je on bio posljednji slikar kojem je Krleža pozirao. Vaništa je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku, Parizu i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.
ZINKA KUNC Zinka Kunc Zinka (Kunc) Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. - New York, 30. svibnja 1989.), hrvatska operna soprano pjevaèica. Veæ je s petnaest godina imala tako dobro postavljen glas da je mogla pjevati visoki Cis. Milka Trnina odmah je uoèila kakvo se neprocjenjivo bogatstvo krije u glasu njezine uèenice, ali to nije uspio prepoznati ravnatelj Zagrebaèke opere Fridrik Rukavina, pa je debut Zinke Kunc, tada udane Vilfan, bio u Ljubljani 29. listopada 1927. Glas stoljeæa, kako su ga poslije nazivali, prvi se put na sceni èuo u ulozi koje æe postati legendarni tumaè, Leonore u Verdijevoj operi Trubaduru. Do travnja 1966., (osim razdoblja 1947.-1951.), bila je èlanica Metropolitana u kojemu je zajedno s turnejama ansambla nastupila 424 puta i ostvarila èetrnaest uloga. Bila je njegova primadonna assoluta, la regina della casa (kraljica kuæe), sudionica sveèanih premijera i otvaranja sezona, apsolutna miljenica publike.
MIJO KIŠPATIÆ Mijo Kišpatiæ(22.09.1851.,Osijek - 17.05.1926.,Zagreb), hrvatski minerolog.
Bavio se raznim podruèjima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa èak i društvenim znanostima kao što je arheologija.
Kišpatiæ je uveo i novi naèin pribavljanja uzoraka minerala te na taj naèin osigurao više stotina znanstveno izuzetno važnih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazišta.
Takoðer je sam, tijekom svojih terenskih istraživanja, sakupio i obradio bogatu mineralošku i petrografsku graðu.
Ovi znanstveno obraðeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, što ih èini višestruko vrijednima.
Kišpatiæ je 1872. u vrijeme jedne od najžešæih erupcija, posjetio Vezuv.
O tome je kasnije objavio vrlo živopisan putopis.
Tako se svrstao meðu najznaèajnije popularizatore znanosti svog vremena.
Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udžbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kišpatiæ uspješno bavio ne samo geologijom veæ i zoologijom, botanikom, pa èak i društvenim znanostima kao što je arheologija.
Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatiæ je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).