Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Meunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine ljudima - 26.lipnja
Zlouporaba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogaaju sve drutvene slojeve, drutvene zajednice i sve zemlje. Zlouporabu opojnih droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, te nanose ogromnu tetu, kako pojedincu koji je ovisan, obiteljima ovisnika, tako i cijelom drutvu. Rezolucijom 42/112, godine 1987. Generalna skuptina UN-a proglasila je dan 26. lipnja Meunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odlunosti da jaa djelovanje i suradnju u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama, kako bi se postigao cilj meunarodnog drutva bez droga. Ta Rezolucija je samo preporuila daljnje akcije s obzirom na izvjea i zakljuke Meunarodne konferencije o zlouporabi droga i nedoputenoj trgovini njima.
enoa Milan: Hrvatsko primorje
"Ostavite crne neprohodne ume, duboke jaruge, tamne doline, iznad kojih se muno vere eljeznica, teko uzdiui, svijetle zelene gorske livade, opkoljene tihim gajevima crnogorice, postojbine plahih tetrijeba, ostavite ona gorska sela sa ednim drvenim kuicama, koje nose ogromno kamenje na svojim krovovima, sa malo ljudi a sa silnim dva metra visokim snijegom, ostavite to, pa podjite dolje na jug, preko one visoke gorske prijeke, to dijeli Gorski kotar od Primorja."
clanak
Puh ljenikar
Kod nas ivi nekoliko vrsta puhova, od kojih je najmanje poznat puh ljenikar (Muscardinus avellanarius Linne), koji je dobio svoje ime odatle, to se najradije hrani ljenjacima. Puh ljenikar je jedan od najdraesnijih stvorova medu europskim glodavcima. Vie o ovoj ivotinjici proitajte u lanku.
clanak
TIKVA UMJESTO BRODSKOG KOMPASA
"Kalebasa (Cresentia cujete L., panj. Calabaza) je stablo koje uspijeva u tropskim krajevima Amerike i na otocima Tihog oceana. Cvjetovi su zelenkasti, poprskani crvenom i utom bojom, a plod, nazvan kalebasa ili majmunski hljebovac, veoma nalii na veliku tikvu. Jo prije Kolumba su se otoani s Tihog oceana uputali u duga putovanja otvorenim morem na daljinu od preko tri tisue kilometara. Ove su zadivljujue podvige tamonji uroenici postizali pomou svete kalebase."
Autor0000007475
ANDRIJA TAMPAR
Andrija tampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz anka u Lici, hrvatski lijenik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. kola narodnog zdravlja Andrija tamparOd 1919. bio naelnik higijenske slube Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj slubi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgraujui naprednu medicinu doao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoudan vladajuim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je strunjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zasluan je za reformu nastave na zagrebakom Medicinskom fakultetu, osnivanje Vie kole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skuptini u enevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijea OUN-a.
Autor0000010823
PEARL BUCK
Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. - Danby, Vermont, 6. oujka 1973.), amerika je spisateljica i prva ena Amerikanka koja je nagraena Nobelovom nagradom za knjievnost. Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg ivota provela u Kini. Najprije je nauila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i prie za djecu. U knjievnosti se javlja romanom East Wind, West Wind, a njeno najpoznatije djelo je roman The Good Earth za koji je nagraena Pulitzerovom nagradom. Napisala je i biografije svojih roditelja, The Exile i The Fighting Angel.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo asopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljea koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meu njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Trai se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Trae se i ostala godita kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadrajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Trai se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.