Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Svjetski dan turizma - 27.09.1979.
Svjetska turistička organizacija (World Tourism Organization – WTO) je na svojoj trećoj sjednici održanoj u Torremolinosu, Španjolska, 1979. godine odlučila pokrenuti obilježavanje Svjetskog dana turizma. Svjetski dan turizma održava se svake godine 27. rujna putem prigodnih manifestacija, priredbi i događanja. Navedeni datum je odabran kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turističku organizaciju, danom kada je 1970. godine usvojen Statut Organizacije.
clanak
VJEROJATNA BUDUĆNOST LJUDSKOG RODA
Pročitajte kakva su bila predviđanja o razvoju ljudske vrste i rasâ 1915. godine, te ih usporedite s današnjim stanjem u svijetu.


Autor0000011060
VJEKOSLAV KALEB
Vjekoslav Kaleb (Tisno, 27. rujna 1905. - 13. travnja 1996.), hrvatski nastavnik i književnik. Školovao se u Zadru, Beogradu i Šibeniku te pohađao Učiteljsku akademiju u Zagrebu. Podučavao je u raznim selima Zagore te kasnije u Šibeniku i Zagrebu. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga je bio urednik nekoliko književnih časopisa i tajnik Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Objavio je ukupno 57 novela u brojnim zbirkama ("Na kamenju", "Izvan stvari", "Brigada", "Trideset konja", "Kronika dana", "Smrtni zvuci", "Nagao vjetar", "Ogledalo", "Luk i strijela"...) i 3 romana ("Ponižene ulice", "Divota prašine", "Bijeli kamen"). Većina njegovih djela tematski se bavi životom u izoliranim zaselcima Zagore. Pisao je i filmske scenarije, reportaže, članke, prikaze i prevodio (najpoznatiji je njegov prijevod bajke "Pinocchio" Carla Collodija). "Gost" je jedna od njegovih najranijih (objavljena 1940.), ali i najboljih i najpoznatijih novela. Djela su mu prevedena na više europskih jezika.
Autor0000005109
GRAZIA DELEDDA
Grazia Deledda (Nauro, 27. rujna 1871. - Rim, 15. kolovoza 1936.), talijanska književnica. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1926. godine. Napisala je niz romana i novela, a u talijansku književnost unijela je sardinijski seljački i malograđanski svijet. U pojednostavljenim rasponima toga prohujaloga svijeta otkriva sukobe koji potresaju u modernoga čovjeka. Djela: "Starac s planine", "Elias Portolu", "Trske na vjetru", "Cosima".
Autor0000011211
EDGAR DEGAS
Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. - Pariz, 27. rujna 1917.), francuski slikar, grafičar i kipar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma, iako sam sebe nikada nije smatrao pripadnikom pokreta. Zaokupljen urbanim prizorima, balerinama, prizorima s konjskih utrka, Degas nikad u potpunosti ne raskida s majstorima realizma, kao što su Ingres i Delacroix, te većinu svojih djela stvara u ateljeu, ali i pored toga većina povjesničara umjetnosti se slaže da je njegovo mjesto u okvirima impresionizma. Isprva je slikao povijesne scene i portrete u ulju, a 70-ih godina počeo je raditi u pastelu i temperi. Isprva je slikao povijesne scene i portrete po ugledu na Ingresa, no za razliku od Ingresa - samo portrete svojih prijatelja. Poznat je po slikama konja i plesačica, počeo je s povijesnom slikom kao što su Mladi Spartanci.