Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Louis Paster uspjeno primijenio cjepivo protiv bjesnoe na ljudskom biu - 06.07.1885.
Cjepivo protiv bjesnoe je u poetku stvorio Emile Roux , francuski lijenik i jedan od kolega Pasteura koji su radili s mrtvim cjepivom proizvedenim iz osuenih lenih modina zaraenih kunia. Cjepivo je testirano samo na 11 pasa prije prvog ljudskog testiranja. Ovo cjepivo je prvi put koriteno na 9-godinjem Josephu Meisteru , 6. srpnja 1885, nakon to je djeak teko napadnut od bijesnog psa. Cijepljenje je uinjeno na osobni rizik za Pasteura, jer on nije bio licencirani lijenik i mogao je biti suoen sudskim progonom radi lijeenja djeaka. Nakon konzultacija s kolegama, Pasteur je odluio da ide naprijed s lijeenjem. Meister nije obolio od bolesti. Ponegdje se spominje da je Pasteur spasio djeakov ivot, ali to se ne moe tvrditi sa sigurnou, jer je rizik od aktiviranja bjesnoe nakon takve izloenosti procjenjuje se na oko 15 posto. Ipak, Pasteur se slavi kao heroj i pravna stvar nije pokrenuta. Uspjeh u lijeenju je postavio temelje za proizvodnju mnogih drugih cjepiva.
clanak
EUKALIPTUS
"Eukaliptus je jedno od najposebnijih i najdragocjenijih vrsta drvea na svijetu. U Europi ga poznaju tek kratko vrijeme. Prvi Europljani, koji su vidjeli ovo neobino drvee, bili su James Cook i njegova brodska pratnja, kad su 1770. dosegli istonu australsku obalu. Ova istraivaka ekspedicija vidjela ie na svom putu mnoge raznoline i neobine biljke, ali ovo drvee bilo je upravo neto jedinstveno. "
Autor0000012036
FRIDA KAHLO
Frida Kahlo (Coyoacan, Meksiko, 6. srpnja 1907. Coyoacan, Meksiko, 13. srpnja 1954.) meksika slikarica realizma, kubizma i nadrealizma. 1925. godine, Kahlo preivljava teku prometnu nesreu, u kojoj je ozlijedila desnu nogu i zdjelicu, a kao posljedica nesree javila se neplodnost. Sljedee godine, naslikala je svoj prvi portret, poslije ega je uslijedila velika serija slika. 1928. godine je ponovo srela Riveru. Vjenali su se sljedee godine, a 1930. par je otiao u San Francisco, dok po povratku u Meksiko, odlaze u New York, na Riverinu izlobu, koja je bila organizirana u Muzeju modernih umjetnosti. Po posljednjem povratku u Meksiko 1935., Rivera se uputa u aferu s Fridinom mlaom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo uputa u avanture, kako s mukarcima, tako i sa enama. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je s ruskim revolucionarom, Lavom Trockim. Zahvaljujui inicijativi Andrea Bretona ponuena joj je izloba na modnom Julian Levy Gallery 1938. u New Yorku. Izloba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. Frida Kahlo umrla je 13. srpnja 1954. u Coyoacnu (Casa Azul), 7 dana nakon svojeg 47. roendana.
Autor0000000363
VATROSLAV JAGI
Vatroslav Jagi (Varadin, 6. srpnja 1838. - Be, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac, najznaajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljea. Godine 1869. izabran je za pravog lana JAZU i dopisnog petrogradske akademije. Sljedee godine otputen iz dravne slube.Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi. Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu. Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveuilitu u Berlinu. Nakon toga je profesor slavistike na sveuilitu u Petrogradu. Jedan je od prvih prireditelja djela za niz Stari pisci hrvatski.Godine 1871. doktorirao je u Leipzigu na osnovi disertacije Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen (Korijen de u slavenskim jezicima). Po dolasku u Berlin poeo je izdavati asopis Archiv fur slavische Philologie koji je ureivao punih 45 godina. Tim je asopisom pobudio zanimanje za Slavene i silno doprinio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveuiline discipline.
Autor0000005018
WILLIAM FAULKNER
Ameriki pripovjeda, pjesnik i romanopisac. Nobelovac 1949. Slikar propasti i raspada amerikog Juga. Romani : Svjetlost u kolovozu, Krik i bijes, Utoie, Grad, Lupei i dr. Nakon pjesama i kraih proza, prvi mu je poetniki roman Vojnikova plaa, 1926. Budui da je teko nalazio izdavae, do kraja II. svjetskoga rata povremeno je odlazio u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tue scenarije; poznate su njegove preradbe Hemingwayevih romana. Posljednjih petnaestak godina ivota uivao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik amerike kulture u Europi, Junoj Americi i Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost, odravi pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te sveanosti.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo asopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljea koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meu njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Trai se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Trae se i ostala godita kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadrajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Trai se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Link 0

uro Sudeta na webu
WEB stranica posveena uri sudeti povodom stote godišnjice roenja
(1903.-2003.)
Novosti
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Metlib
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
Izjava o pristupačnosti