![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Meðunarodni dan oèuvanja energije
U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima malo po malo, iako pre sporo, jasno da ni energija nije vjeèna, bar ne u onom obliku u kojem bismo to htjeli. Ovaj dan je proglašen Svjetskim danom oèuvanja energije baš da bi se potaklo bolje shvaæanje i rješavanje tog problema. Svi veæ dobro znamo da fosilna goriva nisu najbolje rješenje. Teško zagaðuju okoliš i naše zdravlje, izravno smogom i ispušnim plinovima ili neizravno efektom staklenika i stanjivanjem ozonskog sloja.
U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima malo po malo, iako pre sporo, jasno da ni energija nije vjeèna, bar ne u onom obliku u kojem bismo to htjeli. Ovaj dan je proglašen Svjetskim danom oèuvanja energije baš da bi se potaklo bolje shvaæanje i rješavanje tog problema. Svi veæ dobro znamo da fosilna goriva nisu najbolje rješenje. Teško zagaðuju okoliš i naše zdravlje, izravno smogom i ispušnim plinovima ili neizravno efektom staklenika i stanjivanjem ozonskog sloja.
P. Coliæ: Materija i antimaterija
"Uz prvu antièesticu vezana je zanimljiva okolnost da je najprije predviðena a onda tek pronaðena. Engleski fizièar Dirac razradio je vrlo zanimljivu teoriju elektrona. Ne ulazeæi u pojedinosti, koje nam ovdje, uostalom, neæe ni trebati, reæi æemo samo da je njegova teorija lijepo opisivala elektron. Osnovna svojstva elektrona izlazila su neposredno iz Diracove teorije. Za oko je samo zapela èinjenica da u toj teoriji ima mjesta za još jednu èesticu. Drugim rijeèima teorija graðena za potrebe opisivanja jedne èestice, elektrona, ispala je preširoka za elektron, ona obuhvaæa elektron i ostavlja moguænost postojanja još jedne èestice sliènih svojstava."
"Uz prvu antièesticu vezana je zanimljiva okolnost da je najprije predviðena a onda tek pronaðena. Engleski fizièar Dirac razradio je vrlo zanimljivu teoriju elektrona. Ne ulazeæi u pojedinosti, koje nam ovdje, uostalom, neæe ni trebati, reæi æemo samo da je njegova teorija lijepo opisivala elektron. Osnovna svojstva elektrona izlazila su neposredno iz Diracove teorije. Za oko je samo zapela èinjenica da u toj teoriji ima mjesta za još jednu èesticu. Drugim rijeèima teorija graðena za potrebe opisivanja jedne èestice, elektrona, ispala je preširoka za elektron, ona obuhvaæa elektron i ostavlja moguænost postojanja još jedne èestice sliènih svojstava."
Koža od štuke, morskog psa i delfina za luksusne cipele
"Kako je poznato, dosad su se luksusne ženske cipele pravile od zmijske i gušterièje kože. Hvatanje zmija i guštera u tu svrhu predstavlja još i danas u nekim tropskim zemljama vrlo unosan posao. Sad su talijanski strojari kože došli na misao, da istu sreæu pokušaju s kožom delfina i morskih pasa, koji su u èitavom Sredozemnom Moru vrlo rasprostranjeni."
"Kako je poznato, dosad su se luksusne ženske cipele pravile od zmijske i gušterièje kože. Hvatanje zmija i guštera u tu svrhu predstavlja još i danas u nekim tropskim zemljama vrlo unosan posao. Sad su talijanski strojari kože došli na misao, da istu sreæu pokušaju s kožom delfina i morskih pasa, koji su u èitavom Sredozemnom Moru vrlo rasprostranjeni."
Pier Paolo PASOLINI
Pier Paolo Pasolini (Bologna, 5. ožujka 1922. - Rim, 2. studenog 1975.), talijanski pjesnik, intelektualac, filmski redatelj i pisac. Pasolini je sa sedam godina poèeo pisati pjesme, inspiriran ljepotom grada Casarsa u koji se njegova obitelj preselila. Kasnije je poèeo èitati knjige raznih autora; Rimbauda, Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea, Novalisa i drugih te je veæ kao tinejdžer postao ateist. 1957. je radio na filmu „Cabirijine noæi“ koji je režirao Federico Fellini da bi 3 godine kasnije i sam, fasciniran moguænostima kinematografije, režirao film „Accattone”. 1971. zapoèeo je svoju hvaljenu „trilogiju života” filmovima „Dekameron”, „Cvijet 1001 noæi” i „Canterburyjske prièe” u kojoj je napravio spomenik slobodi, ljubavi, mladosti i užitku u životu. Nakon toga odluèio je isprobati granice filma i snimiti „trilogiju smrti”. Od planirana tri filma snimio je samo jedan, kontroverznu horror dramu “Salo ili 120 dana Sodome” u kojoj nije toliko kritizirao fašizam koliko je naglasio da je kapitalizam moderni fašizam te ponudio neutralnu kritiku vladajuæe klase koja èini sve što hoæe. U to je i uklopio kritiku potrošaèkog društva.
Pier Paolo Pasolini (Bologna, 5. ožujka 1922. - Rim, 2. studenog 1975.), talijanski pjesnik, intelektualac, filmski redatelj i pisac. Pasolini je sa sedam godina poèeo pisati pjesme, inspiriran ljepotom grada Casarsa u koji se njegova obitelj preselila. Kasnije je poèeo èitati knjige raznih autora; Rimbauda, Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea, Novalisa i drugih te je veæ kao tinejdžer postao ateist. 1957. je radio na filmu „Cabirijine noæi“ koji je režirao Federico Fellini da bi 3 godine kasnije i sam, fasciniran moguænostima kinematografije, režirao film „Accattone”. 1971. zapoèeo je svoju hvaljenu „trilogiju života” filmovima „Dekameron”, „Cvijet 1001 noæi” i „Canterburyjske prièe” u kojoj je napravio spomenik slobodi, ljubavi, mladosti i užitku u životu. Nakon toga odluèio je isprobati granice filma i snimiti „trilogiju smrti”. Od planirana tri filma snimio je samo jedan, kontroverznu horror dramu “Salo ili 120 dana Sodome” u kojoj nije toliko kritizirao fašizam koliko je naglasio da je kapitalizam moderni fašizam te ponudio neutralnu kritiku vladajuæe klase koja èini sve što hoæe. U to je i uklopio kritiku potrošaèkog društva.
IVAN SUPEK
Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. - Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizièar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, roðene Šips. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, te nastavlja studij u Beèu, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizièara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriæu diferencijalne jednadžbe za elektriènu vodljivost materijala na tim temperaturama. ..... Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Kritièar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X.Gimnazija Ivan Supek. ]Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, politièkim i znanstveno-fantastiènim temama. Njegov roman Proces stoljeæa prièa je o procesu protiv poznatog amerièkog fizièara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaæi na njegovoj stranici pri HAZU.
Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. - Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizièar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, roðene Šips. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, te nastavlja studij u Beèu, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizièara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriæu diferencijalne jednadžbe za elektriènu vodljivost materijala na tim temperaturama. ..... Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Kritièar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X.Gimnazija Ivan Supek. ]Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, politièkim i znanstveno-fantastiènim temama. Njegov roman Proces stoljeæa prièa je o procesu protiv poznatog amerièkog fizièara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaæi na njegovoj stranici pri HAZU.
PAVAO DESPOT
Pavao Despot (05.03.1936.; Split - 31.1.2017.), hrvatski pjesnik. Završio je Filozofski fakultet. Radio je kao profesor hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti. Piše pjesme, eseje i prièe za djecu. Objavljena djela: Na rubu sna (pj.), Pula, 1986.; Draga, neka ti to u naviku prijeðe (pj.), Zagreb, 1989.; U potrazi za smijehom (pè. za dj.), Zagreb, 1990.; Dubrovnièe, diko! (pj.), Sydney, 1992.; Australijo, suzo moja, (pt. dn.), Zadar, 1992.; Soneti (pj.), Zagreb, 1994.; Krik oltara (son. vij.), Zadar, 1995.; Èovik i more (pj.), Zadar, 1996.; Split u zagrljaju (pj.), Split, 1997.; Latica na Dravi (šè., pj.), Zadar, 1998. Pavao Despot živi i radi u Zadru.
