Pretraživanje kataloga

Meðunarodni dan muzeja - 18.05.1977.
Obilježavanje Meðunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuo je 1977. godine Meðunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim èlanovima (muzejima i struènjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuèa temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreæu pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom oèuvanju. Meðunarodni dan muzeja, na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra [MDC] u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine.

O BOLESTIMA, KOJE PRENOSI PAS
"Pas je prva domaæa životinja. Veæ u davno prethistorijsko doba, kada èovjek traži peæine kao zaklonište pred vremenskim nepogodama i divljim zvijerima, i kada mu je toljaga glavno oruðe u obrani od te zvjeradi, on lovi psa pa ga kao prvog izmeðu svih životinja pripitomljuje, da bi mu poslužio kao pomagaè u teškoj borbi za život."

Papa IOANNES PAULUS II.
Blaženi Ivan Pavao II. (lat.Beatus Ioannes Paulus PP.II; graðansko ime: Karol Józef Wojty³a) (Wadowice, 18. svibnja 1920. - Vatikan, 2. travnja 2005.), papa, blaženik Katolièke Crkve.Ivan Pavao II. jedan je od velikih državnika 20. stoljeæa i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja. Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeæe znaèajke: jedan je od najmlaðih papa novijega doba; njegov pontifikat je meðu najduljima; prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeæa; prvi papa iz nakon više stoljeæa iz jednoga slavenskog naroda. Takoðer, osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma Ivana Pavla II. izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektronskih medija (poglavito TV), šireæi njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima planeta Zemlje. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicama. Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu.

BERTRAND RUSSELL
Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell (Trelleck, 18. svibnja 1872. - Penrhyndeudraeth, 2. veljaèe 1970.), engleski filozof, matematièar, logièar, povjesnièar i društveni reformator;Nobelova nagrada 1950. g. Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija 1895. poèinje sveuèilišnu karijeru, ali je 1916. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a 1918. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemiæke obitelji, ali ubrzo i sam stjeèe glas slobodnog mislioca, pacifista, kritièara graðanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politièki se angažira na lijevom krilu laburistièke stranke, ali na zastupnièkim izborima 1922. i 1923. nema uspjeha. Od 1938. do 1944. predavao je na razlièitim sveuèilištima u SAD-u, a tek je 1944. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s politièkim aktivnošæu humanista: bori se protiv ½ludila hladnog rata½, predsjedava Meðunarodnom sudu za utvrðivanje ratnih zloèina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao voða i sudionik antinuklearnih demonstracija. Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematièki prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ½Principia mathematica½ nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Veæ 1901. istaknuo se kao briljantan logièar, uoèivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logièke analize aritmetike (Russellov paradoks). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritièar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz meðurasnih i meðuspolnih odnosa.

GUSTAV MAHLER
Gustav Mahler (Kalištì, Èeška, 7. srpnja 1860. - Beè, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent èeškog podrijetla. Mahler je za života bio najpoznatiji kao jedan od vodeæih orkestralnih i opernih dirigenata. Od tada je priznat i kao jedan od najvažnijih skladatelja kasnog romantizma, iako njegova glazba u glazbenim krugovima nikada nije bila potpuno prihvaæena dok je bio živ. Mahler je skladao prvenstveno simfonije i pjesme, no njegov pristup žanru èesto je zamagljivao granice izmeðu orkestralne pjesme (Lied), simfonije i simfonijske pjesme. 1897. godine tada 37-godišnjem Mahleru ponuðeno je voðenje Beèke državne opere, najprestižnije glazbene službe u Austrijskom carstvu. To je bio ’carski’ položaj koji po Austro-ugarskom zakonu nisu mogli obavljati Židovi. Mahler, koji nije prakticirao svoju religiju, nakon priprema je prešao na katolicizam.