![IDX02664 - 100 [Sto] godina zapisivanja zvuka : Muz](../m3/s/1/n/X02664--MX0001.jpg)
![IDX02656 - [Sto] 100 godina ski kluba Zagreb](../m3/s/1/n/X02656--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
SVJETSKI DAN NEPUŠENJA - 31.05.1987.
SVJETSKI DAN NEPUŠENJA - 31.05.1987. Svjetski dan nepušenja održava se svake godine 31. svibnja. Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine. Unatoè brojnim javnozdravstvenim kampanjama, pa i zakonskim zabranama pušenja, uživanje u cigaretama kod sve mlaðih naraštaja smatra se prihvatljivim naèinom ponašanja. Mladi ne prepoznaju zdravstvene rizike koje nosi ova štetna navika. Statistike pokazuju da se razbolijeva svaki drugi pušaè. Pušaèi najèešæe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, slijede karcinomi, kronièna opstruktivna bolest pluæa (KOPB), koja je èak u 90 posto sluèajeva uzrokovana pušenjem.
SVJETSKI DAN NEPUŠENJA - 31.05.1987. Svjetski dan nepušenja održava se svake godine 31. svibnja. Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine. Unatoè brojnim javnozdravstvenim kampanjama, pa i zakonskim zabranama pušenja, uživanje u cigaretama kod sve mlaðih naraštaja smatra se prihvatljivim naèinom ponašanja. Mladi ne prepoznaju zdravstvene rizike koje nosi ova štetna navika. Statistike pokazuju da se razbolijeva svaki drugi pušaè. Pušaèi najèešæe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, slijede karcinomi, kronièna opstruktivna bolest pluæa (KOPB), koja je èak u 90 posto sluèajeva uzrokovana pušenjem.
MASLAC U - PRAŠKU
"Fabrikacija maslaca u prašku — bila je predmet istraživanja u Institutu za margarin u Moskvi. Prvo uspješno industrijsko ostvarenje ovo problema izvršeno je u jednoj tvornici, koja se specijalizirala za proizvodnju mlijeka u prašku."
WALT WHITMAN
Walt Whitman (West Hills, 31. svibnja 1819. - New Jersey, 26. ožujka 1892.), amerièki pjesnik. U mladosti je živio nemirnim životom mijenjajuæi mnoga zvanja. Sam tiska svoje glavno djelo, znamenitu knjigu pjesama Vlati trave, koja se poslije pojavila u mnogim izdanjima, na mnogim jezicima. Piše joj predgovor, u kojem iznosi zahtjeve za novom amerièkom književnošæu. Vlati trave zbirka je pjesama u slobodnom stihu, koja na snažan naèin slavi individualizam Amerike, demokraciju i bratstvo meðu ljudima, te živo i ushiæeno opisuje amerièki život, osobito New York. Djelo je proglašeno nemoralnim zbog slobodne obrade spolnosti, pa pjesnik biva neshvaæen od suvremenika. Meðutim, moderna ga kritika drži jednim od najvažnijih stvaralaca u povijesti amerièke književnosti.
Walt Whitman (West Hills, 31. svibnja 1819. - New Jersey, 26. ožujka 1892.), amerièki pjesnik. U mladosti je živio nemirnim životom mijenjajuæi mnoga zvanja. Sam tiska svoje glavno djelo, znamenitu knjigu pjesama Vlati trave, koja se poslije pojavila u mnogim izdanjima, na mnogim jezicima. Piše joj predgovor, u kojem iznosi zahtjeve za novom amerièkom književnošæu. Vlati trave zbirka je pjesama u slobodnom stihu, koja na snažan naèin slavi individualizam Amerike, demokraciju i bratstvo meðu ljudima, te živo i ushiæeno opisuje amerièki život, osobito New York. Djelo je proglašeno nemoralnim zbog slobodne obrade spolnosti, pa pjesnik biva neshvaæen od suvremenika. Meðutim, moderna ga kritika drži jednim od najvažnijih stvaralaca u povijesti amerièke književnosti.
SAINT-JOHN PERSE
Saint-John Perse (pravog imena Marie Rene Alexsis Saint-Leger) (Saint-Leger-les-Feuilles, 31. svibnja 1887. - Prewqu’ile-de-Giens, 20. rujna 1975.), francuski pjesnik i diplomat Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1960. godine. Diplomatsku karijeru zapoèeo je na Dalekom istoku kao sekretar francuske ambasade u Pekingu, a nakon toga zauzimao je visoke položaje u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je prijatelj Aristidea Brianda te sudjelovao u svim važnijim meðunarodnim politièkim konferencijama izmeðu dva rata. Godine 1940. odlazi u Englesku, zatim u SAD, gdje vodi u tisku kampanju protiv Vichyja (zbog èega mu je Petainova vlada oduzela francusko državljanstvo). Godine 1941. imenovan je konzervatorom Kongresne biblioteke u Washingtonu. U Francusku se vratio 1958. godine. Poslije lirskog prvijenca ½Pohvale½ objavio je zbirku ½Images a Crusoe½ te ½Anabaza½. Nakon duge šutnje javio se 1942. zbirkom ½Izgnanstvo½, za kojom slijede ½Vjetrovi½, ½Morekaze½, ½Kronika½ i ½Ptice½. Njegova intelektualistièka poezija bogato je opskrbljena arheološkim, etnološkim i filozofskim inventarom, puna historijskih evokacija, muzejskih dragocjenosti i rijetkih rijeèi. Njegovu pažnju privlaèe pradavne civilizacije, tragovi èovjeka u pijesku pustinje, hijeroglifi i grobnice, kineska epigrafija i legende Istoka, Konfucije i Lao Ce.
Saint-John Perse (pravog imena Marie Rene Alexsis Saint-Leger) (Saint-Leger-les-Feuilles, 31. svibnja 1887. - Prewqu’ile-de-Giens, 20. rujna 1975.), francuski pjesnik i diplomat Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1960. godine. Diplomatsku karijeru zapoèeo je na Dalekom istoku kao sekretar francuske ambasade u Pekingu, a nakon toga zauzimao je visoke položaje u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je prijatelj Aristidea Brianda te sudjelovao u svim važnijim meðunarodnim politièkim konferencijama izmeðu dva rata. Godine 1940. odlazi u Englesku, zatim u SAD, gdje vodi u tisku kampanju protiv Vichyja (zbog èega mu je Petainova vlada oduzela francusko državljanstvo). Godine 1941. imenovan je konzervatorom Kongresne biblioteke u Washingtonu. U Francusku se vratio 1958. godine. Poslije lirskog prvijenca ½Pohvale½ objavio je zbirku ½Images a Crusoe½ te ½Anabaza½. Nakon duge šutnje javio se 1942. zbirkom ½Izgnanstvo½, za kojom slijede ½Vjetrovi½, ½Morekaze½, ½Kronika½ i ½Ptice½. Njegova intelektualistièka poezija bogato je opskrbljena arheološkim, etnološkim i filozofskim inventarom, puna historijskih evokacija, muzejskih dragocjenosti i rijetkih rijeèi. Njegovu pažnju privlaèe pradavne civilizacije, tragovi èovjeka u pijesku pustinje, hijeroglifi i grobnice, kineska epigrafija i legende Istoka, Konfucije i Lao Ce.
VATROSLAV LISINSKI
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.), hrvatski skladatelj. Glazbu je uèio kod J. K. Wisnera Morgensterna. Prve poticaje za skladanje daje mu amaterski pjevaè Alberto Ognjan Štriga, pristaša ilirskog pokreta koji je 1841. godine osnovao prvo ilirsko pjevaèko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu Iz Zagorja od prastara na tekst Pavla Štoosa (kasnije zamijenjen novim tekstom Dimitrija Demetra Prosto zrakom ptica leti). U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba. U periodu od 1851. do 1853. godine bio je besplatni nadzornik školskih uèionica Glazbenog zavoda, a nakon što je otpušten iz te službe prihvaæa mjesto sudbenog auskultanta. Razoèaran, osamljen i gotovo posve zaboravljen sklada malo. Njegovo posljednje djelo Opijelo nije saèuvano. Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji meðu skaldateljima Ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.), hrvatski skladatelj. Glazbu je uèio kod J. K. Wisnera Morgensterna. Prve poticaje za skladanje daje mu amaterski pjevaè Alberto Ognjan Štriga, pristaša ilirskog pokreta koji je 1841. godine osnovao prvo ilirsko pjevaèko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu Iz Zagorja od prastara na tekst Pavla Štoosa (kasnije zamijenjen novim tekstom Dimitrija Demetra Prosto zrakom ptica leti). U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba. U periodu od 1851. do 1853. godine bio je besplatni nadzornik školskih uèionica Glazbenog zavoda, a nakon što je otpušten iz te službe prihvaæa mjesto sudbenog auskultanta. Razoèaran, osamljen i gotovo posve zaboravljen sklada malo. Njegovo posljednje djelo Opijelo nije saèuvano. Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji meðu skaldateljima Ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.
Èasopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Èasopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetnièkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Èasopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeæa.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznaèajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeæa.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
