Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...). Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Slika
Prvi pravi elektrièni brzojav - 24.01.1838.
Prvi pravi elektrièni brzojav je povezivao London i Birmingham i izgraðen je 1838. godine. Kod elektriènog brzojava su dvije toèke izmeðu kojih se vrši prijenos poruke povezane elektriènom linijom. S obje strane ove elektriène crte se nalazi po jedna posebna sprava, od kojih jedna služi za slanje, a druga za primanja poruka. Za slanje poruke se kôd prenosi tako da se elektrièni signali šalju elektriènom linijom. Ovi signali se registriraju s druge strane linije (obièno uz pomoæ papirne trake na koju se ispisuju primljeni simboli) i tako dolazi do prijenosa poruke. Morse je za uporabu sa svojim ureðajem izmislio poseban kôd u kojem se za svako slovo abecede koristi mješavina toèaka i crta. Ovaj kôd (takozvani Morseov kôd) je još i danas u uporabi.
clanak
Zašto pseto laje na mjesec?
Zašto svrake i gavranovi vole sjajne stvari, zašto pas laje na mjesec, te zašto majmuni urlièu na sunce, proèitajte u èlanku.

Autor0000005008
WINSTON CHURCHILL
Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. sijeènja 1965.) - britanski politièar, državnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost zahvaljujuæi knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Sir Winston Churchill 2002. godine je izabran za najveæeg Britanca u povijesti u anketi 100 najveæih Britanaca. U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i politièari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških pothvata u 2. svjetskom ratu. Za vrijeme rata blisko je suraðivao s amerièkim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlantsku povelju (zaèetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujuæi kojem su Britanci primali amerièku vojnu pomoæ. Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistièka stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervativna stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobiva Nobelovu nagradu za književnost, a u travnju 1955. povlaèi se i mjesto ustupa najbližem suradniku Anthony Robert Edenu.
Autor0000012089
AMEDEO MODIGLIANI
Amedeo Clemente Modigliani (Livorno, Italija, 12. srpnja 1884. - Pariz, 24. sijeènja 1920.), talijanski slikar židovskog porijekla. Modigliani je roðen u siromašnoj obitelji kao èetvrto i najmlaðe dijete. Cijelog su ga života pratili zdravstveni problemi. Godine 1914. Modigliani prestaje praviti skulpture jer mu nije više bio dostupan kamen za klesanje. Iste godine upoznaje Beatrice Hastings, mladu englesku novinarku s kojom æe se sprijateljiti i koja æe mu biti model sljedeæe dvije godine. U to se doba zamjeæuje njegov ekspresionistièki stil portretiranja. Lice i vrat su izduženi, linije su fino savijene, èesto se ne vide zjenice u oèima, usne su sitne. U travnju 1917. upoznaje 19-godišnju Jeanne Hébuterne, s kojom zapoèinje zajednièki život. Ona postaje jednim od njegovih glavnih modela; naslikao ju je barem 25 puta. 3. prosinca 1917. g. organizirana je izložba aktova u galeriji Berthe Weill. To mu je bila jedina samostalna izložba za života. Izazvala je velik skandal i policija je naredila da se slike s izložbe uklone. Nakon nekoliko uspješnih izložbi u Engleskoj, tamošnji su kolekcionari poèeli kupovati Modiglianijeva djela. Ali on je krajem godine ozbiljno obolio od tuberkuloze, te je poèetkom sljedeæe godine umro. Dan nakon smrti trudna Jeanne poèinila je samoubojstvo skoèivši iz stana svojih roditelja na petom katu. Pokopani su zajedno na pariškom groblju Pe're-Lachaise.
Autor0000011306
NEIL DIAMOND
Neil Leslie Diamond (roðen 24. sijeènja 1941) je amerièki pjevaè i tekstopisac èija se karijera proteže na 5 desetljeæa od 1960.-te do danas. Smatra se treæim najuspješnijim suvremenim odraslim izvoðaèem ikad na Billboardovoj ljestvici, iza Barbare Streinsand, i Eltona Johna. Njegove pjesme obradili su mnogi izvoðaèi razlièitih glazbenih smjerova. Diamond je upisan u Kuæu slavnih, e 1984. godine i u Kuæu slavnih rock’n’rolla 2011. godine. Ima 8 izdanih singlova koji su bili na 1 mjestu top listi, ½Cracklin Rosie½, ½Song Sung Blue½, ½Desiree½, ½You Don’t Bring Me Flowers½, ½Love On The Rocks½, ½America½, ½Yesterday’s Songs½, and ½Heartlight½. Neil Diamond je u svijetu prodao više od 128 milijuna albuma.