![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Zapoèeo Amerièki graðanski rat - 12.04.1861.
Amerièki graðanski rat 1861. - 1865., u Sjedinjenim Amerièkim Državama, je bio rat izmeðu sjevernih saveznih država ( Unija ili Sjever ) i južnih robovlasnièkih država ( Konfederacija ili Jug). Odvajanje južnih država poèinje nakon amerièkih predsjednièkih izbora 1860., kada je izabran Abraham Lincoln, veliki protivnik ropstva. 12. travnja 1861. Južnjaci su poèeli bombardiranje utvrde Fort Sumter u luci Charleston, Južna Karolina, Južna Karolina.
Amerièki graðanski rat 1861. - 1865., u Sjedinjenim Amerièkim Državama, je bio rat izmeðu sjevernih saveznih država ( Unija ili Sjever ) i južnih robovlasnièkih država ( Konfederacija ili Jug). Odvajanje južnih država poèinje nakon amerièkih predsjednièkih izbora 1860., kada je izabran Abraham Lincoln, veliki protivnik ropstva. 12. travnja 1861. Južnjaci su poèeli bombardiranje utvrde Fort Sumter u luci Charleston, Južna Karolina, Južna Karolina.
Dan gledanja u nebo
Je li to avion? Je li ptica? Ne! To je nebo! Nikad ne znamo što se tamo gore dogaða. Asteroid ili meteor možda putuju prema Zemlji. Mogla bi nastupiti Pomrèina Sunca. Jato gusaka ili ptica može nam upravo prelijetati iznad glave. Ili se oblaci mogu formirati u zeèiæa ili medvjeda, ili orlova. Proslavite dan gledanja u nebo uzimanjem nekoliko minuta od vašeg dana za traženje oblika i za divljenje nebu!
Je li to avion? Je li ptica? Ne! To je nebo! Nikad ne znamo što se tamo gore dogaða. Asteroid ili meteor možda putuju prema Zemlji. Mogla bi nastupiti Pomrèina Sunca. Jato gusaka ili ptica može nam upravo prelijetati iznad glave. Ili se oblaci mogu formirati u zeèiæa ili medvjeda, ili orlova. Proslavite dan gledanja u nebo uzimanjem nekoliko minuta od vašeg dana za traženje oblika i za divljenje nebu!
Novi planet Sunèevog sustava
Proèitajte kako je otkriven planet Pluton (iako mu je u danas status planeta oduzet): "Isprva se nije znalo, nije li eventualno kakva nova repaèa, no ustrajnim motrenjem i traženjem na starijim fotografijama uspjelo je ustanoviti da se vjerojatno radi o novom transneptunskom planetu. Prema predlogu otkrivaèa C. W. Tombaugh-a na Lowell Opservatoriju, dobio ie taj transneptunski planet ime »Pluto«."
Proèitajte kako je otkriven planet Pluton (iako mu je u danas status planeta oduzet): "Isprva se nije znalo, nije li eventualno kakva nova repaèa, no ustrajnim motrenjem i traženjem na starijim fotografijama uspjelo je ustanoviti da se vjerojatno radi o novom transneptunskom planetu. Prema predlogu otkrivaèa C. W. Tombaugh-a na Lowell Opservatoriju, dobio ie taj transneptunski planet ime »Pluto«."
TOM CLANCY
Thomas Leo "Tom" Clancy, Jr. (12. travnja 1947., Baltimore, Maryland - 1. listopad 2013., Baltimore, Maryland) je amerièki pisac najpoznatiji po špijunskim i tehno-triler romanima koji se bave posljedicama Hladnog rata i sadrže bogate tehnièke detalje o suvremenoj vojnoj nauci i ratnim vještinama. Od njih su najpoznatiji oni o CIA-onom analitièaru Jacku Ryanu, a koji su poslužili kao predložak za èetiri igrana filma, te koji tvore izuzetno detaljni fiktivni univerzum poznat kao Ryanverse. Uz romane, od kojih su neki adaptirani u poznate hollywoodske filmove, Clancy je poznat i po tome što je 1996. bio jedan od osnivaèa studija za video igre temeljene na njegovim romana poznat kao Ubisoft Red Storm Entertainment, meðu kojima su najpoznatije one iz serija Rainbow Six, Ghost Recon i Splinter Cell. Clancy je takoðer poznat i kao jedan od suvlasnika bejzbol kluba Baltimore Orioles.
Thomas Leo "Tom" Clancy, Jr. (12. travnja 1947., Baltimore, Maryland - 1. listopad 2013., Baltimore, Maryland) je amerièki pisac najpoznatiji po špijunskim i tehno-triler romanima koji se bave posljedicama Hladnog rata i sadrže bogate tehnièke detalje o suvremenoj vojnoj nauci i ratnim vještinama. Od njih su najpoznatiji oni o CIA-onom analitièaru Jacku Ryanu, a koji su poslužili kao predložak za èetiri igrana filma, te koji tvore izuzetno detaljni fiktivni univerzum poznat kao Ryanverse. Uz romane, od kojih su neki adaptirani u poznate hollywoodske filmove, Clancy je poznat i po tome što je 1996. bio jedan od osnivaèa studija za video igre temeljene na njegovim romana poznat kao Ubisoft Red Storm Entertainment, meðu kojima su najpoznatije one iz serija Rainbow Six, Ghost Recon i Splinter Cell. Clancy je takoðer poznat i kao jedan od suvlasnika bejzbol kluba Baltimore Orioles.
STJEPAN MIHALIÆ
Stjepan Mihaliæ (Karlovac, 16. srpnja 1901. - Karlovac, 12. travnja 1984.), hrvatski književnik. Završio je Trgovaèku akademiju. Izmeðu dvaju ratova sudjelovao je u osnivanju kazališnih družina. Ureðivao je èasopis ½Svjetlo½. Pisao je realistièku prozu u kojoj analizira psihologiju i mentalitet malograðanske sredine. U dramskom opusu istièu se: ½Bukovaèki½, ½Patent½, ½Grbavica½ i ½Mama Mag½. Djela ½Knjiga o Mlakaru i drugima½, ½Rakovac u Vinovrhu½, ½Teleæi odresci½, ½Elegija½, ½Zapaljena krv½.
Stjepan Mihaliæ (Karlovac, 16. srpnja 1901. - Karlovac, 12. travnja 1984.), hrvatski književnik. Završio je Trgovaèku akademiju. Izmeðu dvaju ratova sudjelovao je u osnivanju kazališnih družina. Ureðivao je èasopis ½Svjetlo½. Pisao je realistièku prozu u kojoj analizira psihologiju i mentalitet malograðanske sredine. U dramskom opusu istièu se: ½Bukovaèki½, ½Patent½, ½Grbavica½ i ½Mama Mag½. Djela ½Knjiga o Mlakaru i drugima½, ½Rakovac u Vinovrhu½, ½Teleæi odresci½, ½Elegija½, ½Zapaljena krv½.
RENATO BARETIÆ
Renato Baretiæ roðen je 1963. u Zagrebu, gdje nešto kasnije takorekuæ diplomira komparativnu književnost i fonetiku. Od 1983. radi kao novinar u brojnim listovima, najviše u Slobodnoj Dalmaciji i njenim izdanjima. Objavio je zbirke pjesama ½Rijeèi iz džepova½ (1998.) i ½Kome æemo slati razglednice½ (2005.), izbor iz TV-kolumni ½Kadrovi kadra½ (2005.), te romana ½Osmi povjerenik½ (2003.), i ½Prièaj mi o njoj½ (2006). Za roman ½Osmi povjerenik½ primio je pet nacionalnih književnih nagrada. Uz Ivicu Ivaniševiæa i Antu Tomiæa, koscenarist je TV-serije ½Novo doba½ i igranog filma ½Što je muškarac bez brkova½. S njima dvojicom i drugim autorima sudjelovao je u nizu kolektivnih književnih i publicistièkih projekata. U cijelosti ili u fragmentima, književna su mu djela prevedena na makedonski, slovenski, njemaèki, engleski i ukrajinski jezik, a ½Osmi povjerenik½ doživio je i dramatizaciju na sceni HNK Split. Renato Baretiæ živi i radi u Splitu, gdje je muž Maji i otac Katarini i Jakovu. Bibliografija: ½Rijeèi iz džepova½, Biblioteka Feral Tribune, Split, 1998. ½Osmi povjerenik½, AGM, Zagreb, 2003. ½Kadrovi kadra½, AGM, Zagreb, 2005. ½Prièaj mi o njoj½, AGM, Zagreb, 2006.
Renato Baretiæ roðen je 1963. u Zagrebu, gdje nešto kasnije takorekuæ diplomira komparativnu književnost i fonetiku. Od 1983. radi kao novinar u brojnim listovima, najviše u Slobodnoj Dalmaciji i njenim izdanjima. Objavio je zbirke pjesama ½Rijeèi iz džepova½ (1998.) i ½Kome æemo slati razglednice½ (2005.), izbor iz TV-kolumni ½Kadrovi kadra½ (2005.), te romana ½Osmi povjerenik½ (2003.), i ½Prièaj mi o njoj½ (2006). Za roman ½Osmi povjerenik½ primio je pet nacionalnih književnih nagrada. Uz Ivicu Ivaniševiæa i Antu Tomiæa, koscenarist je TV-serije ½Novo doba½ i igranog filma ½Što je muškarac bez brkova½. S njima dvojicom i drugim autorima sudjelovao je u nizu kolektivnih književnih i publicistièkih projekata. U cijelosti ili u fragmentima, književna su mu djela prevedena na makedonski, slovenski, njemaèki, engleski i ukrajinski jezik, a ½Osmi povjerenik½ doživio je i dramatizaciju na sceni HNK Split. Renato Baretiæ živi i radi u Splitu, gdje je muž Maji i otac Katarini i Jakovu. Bibliografija: ½Rijeèi iz džepova½, Biblioteka Feral Tribune, Split, 1998. ½Osmi povjerenik½, AGM, Zagreb, 2003. ½Kadrovi kadra½, AGM, Zagreb, 2005. ½Prièaj mi o njoj½, AGM, Zagreb, 2006.
