Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Svjetski dan sporta
Svjetski dan sporta obiljeava se 25. svibnja 2011. godine, s ciljem promicanja pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti, kao preduvjetu zdravog i aktivnog naina ivota. Challenge day (Dan izazova) - Svjetski dan sporta inicirala je 1993. godine TAFISA (Trim And Fitness International Sport for all Association) - Meunarodna asocijacija pokreta "Sport za sve". To je dan kada mnogobrojni graani svih dobnih uzrasta diljem svijeta svojim aktivnim sudjelovanjem manifestiraju svoju svijest o sportu i sportskoj rekreaciji kao potrebi suvremene civilizacije i obliku zdravijeg i humanijeg ivljenja.Osnovno pravilo sudjelovanja je dobrovoljno vjebanje u trajanju od najmanje 15 minuta, te verifikacija sudjelovanja, kako pojedinana tako i grupna.
AKLIMATIZACIJA AJEVCA I ITALIJI
"Kultura ajevca stalno se poveava i zauzima sve vee povrine. Danas se ta biljka uzgaja sve vie ne samo u Aziji, svojoj domovini, nego i u Americi, naroito u brazilskim pokrajinama S. Paolo, Minas, Parana i Rio de Janeiro. Kao to je potronja aja na tim kontinentima vrlo velika, tako je ona znatna i u Evropi."
RAYMOND CARVER
Raymond Carver Clevie, Jr. (25. svibnja 1938 - 2. kolovoz 1988) bio je ameriki pisac kratkih pria i pjesnik. Carver se smatra glavnim amerikim piscem s kraja 20. stoljea i glavna snaga u revitalizaciji kratke prie 1980-tima. Njegova prva objavljena pria pojavila u 1960, pod nazivom "The Furious Seasons". Vie ukraen od njegovog kasnijeg rada, pria snano odraava utjecaj Williama Faulknera. "The Furious Seasons", kasnije je bio koriten kao naslov za zbirku pria koje je objavio Capra tisak, i sada se moe nai u posljednjih nekoliko zbirki No Heroics, Please and Call If You Need Me. Tijekom svog dugogodinjeg rada razliitih poslova, odgoja djece, i pokuaja pisanja, Carver je poeo puno piti. Nakon to je hospitaliziran tri puta (u razdoblju od lipnja 1976 i veljai ili oujku 1977), Carver je poeo svoj "drugi ivot" i prestao piti 2. lipnja 1977, uz pomo Anonimnih alkoholiara. Carver je vjerovao da bi umro od alkoholizma, u dobi od 40 godina da nije pronaao nain da se zaustavi alkoholizirati. Kad je znao da e ga ubiti rak, napisao je pjesmu o tih bonus 10 godina, pod nazivom "Gravy". Carver je bio nominiran opet u 1984 za njegovu treu glavnu zbirku, Katedrala, koja se openito percipira kao njegova najbolja. Ukljuene u zbirku su i nagraene prie "Mala, dobra stvar", i "Odakle zovem."
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Caldern de la Barca (Madrid, 17. sijenja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najvei dramatiar panjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka panjolske knjievnosti. U mladosti se odluio za vojniku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme ivio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaki ak i svjedok propadanja panjolske moi, Caldern je pjesnik epohe koja je ivjela u obmanama slavne prolosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknauje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragine. Caldern je napisao i oko 200 kazalinih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom inu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrauje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i ivot je san (1636.), koje se jo i danas s uspjehom izvode.
ROBERT LUDLUM
Robert Ludlum (25. svibnja, 1927. New York City - 12. oujka 2001., Naples, Florida) bio je ameriki autor 25 trilera. Postoji vie od 290 milijuna primjeraka njegovih tiskanih knjiga, a prevedene su na 32 jezika. Ludlum je objavljivao knjige i pod pseudonimom Jonathan Ryder i Michael Shepherd. Na osnovu mnogih Ludlumovih romana snimljeni su u filmovi i mini-serije, ukljuujui Ostermanov vikend, Holcroftovu pogodbu, Straa Apokalipse, Bourneov identitet, Bourneovu nadmo i Bourneov ultimatum. Smatra se da je i knjiga i mini-serija Covert One, The Hades Factor uraena na osnovi ludlumovih neobjavljenih zabiljeki. Bourneovi filmovi s Mattom Damonom u glavnoj ulozi bili su komercijalno vrlo uspjeni, iako se pojedini izvaci ili reenice znaajno razlikuju od izvorna materijala. Ludlum se kolovao u The Rectory School Cheshire Academy i Wesleyan University u Middletownu, Connecticut. Dok je bio u Wesleyu, Ludlum se pridruio bratstvu Alpha Delta Phi. Prije nego je postao autorom bio je kazalini glumac i producent. Njegovo je kazalino iskustvo moglo doprinijeti njegovu razumijevanju energije, akcije i bjeanju od stvarnosti koje je publika eljela u romanima. Jednom je primijetio: Ja na slian nain usporejujem napetost i dobar teatar. Mislim da je sve to napetost i to-e-se-dogoditi-poslije. S te toke gledita, da, ja pretpostavljam da sam kazalini ovjek. Ludlum je umro 2001. godine od hematoma na mozgu, ostavivi za sobom nekoliko neobjavljenih rukopisa i glavnih crta.
PEDRO CALDERON de la BARCA
Pedro Caldern de la Barca (Madrid, 17. sijenja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najvei dramatiar panjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka panjolske knjievnosti. U mladosti se odluio za vojniku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme ivio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovaki ak i svjedok propadanja panjolske moi, Caldern je pjesnik epohe koja je ivjela u obmanama slavne prolosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknauje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove Komedije mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragine. Caldern je napisao i oko 200 kazalinih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom inu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrauje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i ivot je san (1636.), koje se jo i danas s uspjehom izvode.