![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Meðunarodni dan carine
Meðunarodni dan carine sveèano se obilježava na razlièite naèine, a Svjetska carinska organizacija svake godine odreðuje jedno podruèje djelovanja na koje fokusira rad tijekom predstojeæe godine. Carinska služba Republike Hrvatske ima dugu povijesnu tradiciju i njezin se kontinuitet može pratiti dulje od 8 stoljeæa o èemu svjedoèi jedna od najstarijih izvornih carinskih knjiga u Europi - Dubrovaèki carinski statut iz 13. stoljeæa.
Meðunarodni dan carine sveèano se obilježava na razlièite naèine, a Svjetska carinska organizacija svake godine odreðuje jedno podruèje djelovanja na koje fokusira rad tijekom predstojeæe godine. Carinska služba Republike Hrvatske ima dugu povijesnu tradiciju i njezin se kontinuitet može pratiti dulje od 8 stoljeæa o èemu svjedoèi jedna od najstarijih izvornih carinskih knjiga u Europi - Dubrovaèki carinski statut iz 13. stoljeæa.
SUVIŠNI ORGANI
Rijeè je o tragovima, ostacima organa, koji su postali suvišni, izašli iz uporabe, te poradi toga posve prolaze, išèezavaju. U borbi za život jedne su vrste neprestano dolazile mjesto drugih, neprekidno su tjerale jedna drugu iz jedne okoline u drugu. Kad se jedna vrsta potisne iz okoline, kojoj je bila navikla, u drugu okolinu, posve razliènu od prve, onda je vjerojatno, da ona ne æe neke svoje organe trebati u novim prilikama života.
Rijeè je o tragovima, ostacima organa, koji su postali suvišni, izašli iz uporabe, te poradi toga posve prolaze, išèezavaju. U borbi za život jedne su vrste neprestano dolazile mjesto drugih, neprekidno su tjerale jedna drugu iz jedne okoline u drugu. Kad se jedna vrsta potisne iz okoline, kojoj je bila navikla, u drugu okolinu, posve razliènu od prve, onda je vjerojatno, da ona ne æe neke svoje organe trebati u novim prilikama života.
EDWARD JENNER
Edward Jenner (17. svibnja 1749. - 26. sijeènja 1823.)bio je engleski lijeènik iz Berkeleya, Gloucestershire, poznat po radu kojim je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje, mnogi ga smatraju ½ocem imunologije½. Mnogi smatraju da je njegovo otkriæe spasilo više života nego bilo koje drugo otkriæe do sada. Edward Jenner rodio se u Berkeleyu, poèeo je uèiti medicinu u gradiæu Chipping Sodbury, kod kirurga Daniela Ludlowa, u dobi od 14 godina. Ovdje se je zadržao sljedeæih osam godina, te je 1770. otišao studirati kirurgiju i anatomiju kod Johna Huntera i ostalih u londonsku bolnicu St George’s Hospital. Jenner je bio i pažljivi promatraè prirode, i prvi koji je zapazio kako mladunci kukavice guraju jaja ptice èije je gnijezdo, da bi samo oni uzimali hranu od lažnih roditelja. Zbog ovog zapažanja izabran je za èlana kraljevskog društva 1789. Jenner je sa suradnicima osnovao medicinski društvo u Rodboroughu, u Gloucestershire, te je doprinio medicini svojim radovima o angini.
Edward Jenner (17. svibnja 1749. - 26. sijeènja 1823.)bio je engleski lijeènik iz Berkeleya, Gloucestershire, poznat po radu kojim je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje, mnogi ga smatraju ½ocem imunologije½. Mnogi smatraju da je njegovo otkriæe spasilo više života nego bilo koje drugo otkriæe do sada. Edward Jenner rodio se u Berkeleyu, poèeo je uèiti medicinu u gradiæu Chipping Sodbury, kod kirurga Daniela Ludlowa, u dobi od 14 godina. Ovdje se je zadržao sljedeæih osam godina, te je 1770. otišao studirati kirurgiju i anatomiju kod Johna Huntera i ostalih u londonsku bolnicu St George’s Hospital. Jenner je bio i pažljivi promatraè prirode, i prvi koji je zapazio kako mladunci kukavice guraju jaja ptice èije je gnijezdo, da bi samo oni uzimali hranu od lažnih roditelja. Zbog ovog zapažanja izabran je za èlana kraljevskog društva 1789. Jenner je sa suradnicima osnovao medicinski društvo u Rodboroughu, u Gloucestershire, te je doprinio medicini svojim radovima o angini.
ZVONIMIR MAJDAK
Zvonimir Majdak (26.01.1938., Zrinjska kraj Grubišnog Polja -20. srpnja, 2017., Zagreb), pjesnik je i pripovjedaè. Osnovnu školu završio u Vukosavljevici, a gimnaziju u Virovitici. Diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ureðivao èasopise "Republika" i "Polet" te biblioteku stranih pisaca u nakladnièkoj kuæi Mladost. Književnu karijeru zapoèeo je u gimnazijskim danima objavljujuæi pjesme u tjedniku "Virovitièki list". Pisao je televizijske i radiodrame, feljtone, kritike i putopise. Više romana u pornografskom žanru objavio je pod pseud. Suzana Rog ( Baršunasti prut, Gospoða, Ševa na žuru, Ponovo sam nemoralna i pokvarena).. Djela: Tip na zelenoj livadi (1960.), Pjesme (1960.), Ukleti motociklist (1963.), Bolest (1964.), Mladiæ (1965.), Gledaoci (1966.), Igraèi (1969.), Kužiš, stari moj (1970.), Pazi, tako da ostanem nevina (1971.), Glavno da se gura (1974.), Stari deèki (1975.), Tiha jeza (1975.), Frajerski nokturno (1976.), Marko po mukama (1977.), Ženski bicikl (1978.), Kupanje s Katarinom (1978.), Gadni parking (1980.), Ratne šljive (1982.), Hrvatska kuhinja (1983.), Voða navale (1983.), Lova do krova (1984.), Biba, okreni se prema zapadu (1984.), Gradski ljubavnici (1985.), Kæerka (1985.), Daske za sunèanje (1986.), Muška kurva (1986.), Baršunasti prut (1987.), Ruska kneginjica iz Zagreba (1988.), Starac (1988.), Gospoða (1988.), Lugarnica (1989.), Ševa na žuru (1989.), Krevet (1990.), Motreæi sa stropa Irenu i njena muža (1990.), Umrijeti u Tuškancu (1992.), Oproštajni gableatz (1992.), Mala hrvatska grofica iz Austrije (1993.), Tajne trga N (1994.), Ponovo sam nemoralna i pokvarena (1996.)
Zvonimir Majdak (26.01.1938., Zrinjska kraj Grubišnog Polja -20. srpnja, 2017., Zagreb), pjesnik je i pripovjedaè. Osnovnu školu završio u Vukosavljevici, a gimnaziju u Virovitici. Diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ureðivao èasopise "Republika" i "Polet" te biblioteku stranih pisaca u nakladnièkoj kuæi Mladost. Književnu karijeru zapoèeo je u gimnazijskim danima objavljujuæi pjesme u tjedniku "Virovitièki list". Pisao je televizijske i radiodrame, feljtone, kritike i putopise. Više romana u pornografskom žanru objavio je pod pseud. Suzana Rog ( Baršunasti prut, Gospoða, Ševa na žuru, Ponovo sam nemoralna i pokvarena).. Djela: Tip na zelenoj livadi (1960.), Pjesme (1960.), Ukleti motociklist (1963.), Bolest (1964.), Mladiæ (1965.), Gledaoci (1966.), Igraèi (1969.), Kužiš, stari moj (1970.), Pazi, tako da ostanem nevina (1971.), Glavno da se gura (1974.), Stari deèki (1975.), Tiha jeza (1975.), Frajerski nokturno (1976.), Marko po mukama (1977.), Ženski bicikl (1978.), Kupanje s Katarinom (1978.), Gadni parking (1980.), Ratne šljive (1982.), Hrvatska kuhinja (1983.), Voða navale (1983.), Lova do krova (1984.), Biba, okreni se prema zapadu (1984.), Gradski ljubavnici (1985.), Kæerka (1985.), Daske za sunèanje (1986.), Muška kurva (1986.), Baršunasti prut (1987.), Ruska kneginjica iz Zagreba (1988.), Starac (1988.), Gospoða (1988.), Lugarnica (1989.), Ševa na žuru (1989.), Krevet (1990.), Motreæi sa stropa Irenu i njena muža (1990.), Umrijeti u Tuškancu (1992.), Oproštajni gableatz (1992.), Mala hrvatska grofica iz Austrije (1993.), Tajne trga N (1994.), Ponovo sam nemoralna i pokvarena (1996.)
AVA GARDNER
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 26. sijeènja 1990.), amerièka filmska diva. Nakon teèajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine veæ je dostigla status zvijezde nastupajuæi u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosjeène vrijednosti. Na filmskom platnu magnetièna erotiènost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja - pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu ½Bosonoga kontesa½ . Zajedno sa Lanom Turner i Ritom Hayworth je èinila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumaèke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - ½Snjegovi Kilimandžara½ i ½Sunce se ponovo raða½ - pribavili su joj atribut tipiène hemigvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima ½Mogambo½ i ½Noæ iguane½. Posljednju veæu filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 26. sijeènja 1990.), amerièka filmska diva. Nakon teèajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine veæ je dostigla status zvijezde nastupajuæi u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosjeène vrijednosti. Na filmskom platnu magnetièna erotiènost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja - pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu ½Bosonoga kontesa½ . Zajedno sa Lanom Turner i Ritom Hayworth je èinila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumaèke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - ½Snjegovi Kilimandžara½ i ½Sunce se ponovo raða½ - pribavili su joj atribut tipiène hemigvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima ½Mogambo½ i ½Noæ iguane½. Posljednju veæu filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
