Banner
Biskupijska knjinica Varadin

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Ustanovljena Sinjska alka - 14.08.1715.
Sinjska alka je hrvatska viteka igra. Odrava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godinjicu pobjede nad turskim osvajaima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-pae elia koja je brojala 60.000 vojnika. Dana 15. studenoga 2010. Sinjska alka je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske batine u Europi.
Dr. ANDRIJA TAMPAR: LIJENIK, NJEGOVA PROLOST I BUDUNOST
"U prastaro doba bolesti su smatrane kao kazna boja i njihovim spreavanjem i lijeenjem bavili su se uglavnom sveenici Ali s vremenom su ljudi bolesti i njihove uzroke bolje upoznali, i s njima su se poeli baviti posebno izueni. Tu je i poetak dananjeg lijenika. Kad pratimo razvoj lijenikog znanja i djelovanje lijenika od pradavnih vremena, do kojih nas vode spomenici, onda vidimo da ima neto zajednikog izmeu lijenika davnine i dananjeg."
clanak
OTROVNI ARNJACI
"arnjacima (Cnidaria) pripadaju preteno morske ivotinje. U tu skupinu ubrajamo koralje, renjake i obrubnjake. Karakterizira ih poseban oblik stanica koje nazivamo knidoblasti. Ove specijalizirane stanice sadre arne strukture nematociste ili arnice.Nematociste mogu biti izbaene iz knidoblasta radi privrivanja na ivotinje, za obranu ili hvatanje plijena. "
Autor0000011663
CZESLAW MILOSZ
Czesaw Miosz (eteniai, Litva, 30. lipnja 1911. Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac. Roen 1911. u Litvi, gdje je pohaao privatne kole, a kasnije gimnaziju u Vilniusu. Studirao je polonistiku i pravo. U knjievnosti se javio manjom zbirkom poezije Poema o ukoenom vremenu. U svojim kasnijim djelima je stilski bio blizak Aleksandru Watu i njegovoj temi katastrofizma (koja se javila jo kod Witkacyja), ali je Mioszev katastrofizam imao manju dubinu u traginom doivljaju svijeta. Osim toga je pokazivao zabrinutost za sudbinu kulture, zbog ega je pisao pjesme bez odreenog sadraja, te crpio teme iz primitivne i barbarske kulture tadanjeg vremena, to se moe vidjeti u njegovoj pjesmi Z Chopa krl (Kralj seljak).U politikom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo Zasunjeni um, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za knjievnost. Osim toga napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953.-1955.), Rodzinna Europa (Rodbinska Europa, 1959.), Widzenia nad zatok San Francisco (Privienja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia Urlo (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.
Autor0000010584
BERTOLT BRECHT
Bertolt Brecht , roen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljae 1898. - Istoni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemaki knjievnik,redatelj, filmski pisac i pjesnik. Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Mnchenu, ali se ubrzo posvetio kazalitu. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdava. 1948. godine vraa se u istoni Berlin i osniva Berlinski Ansambl. Protestirajui protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je poeo s totalnom, anarhistikom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistiki nazor na svijet, kojim je snano obojena njegova cjelokupna drutvena satira. Za Brechta je teatar mjesto politikog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazalita koje gledatelje treba potaknuti na razmiljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V-efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V-efekt znai razbijanje prepreka izmeu publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upuuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, to kod gledatelja unitava svaku iluziju. Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom drutvu znala je ii do totalne redukcije ovjekove stvarnosti na etiri osnovne funkcije: jesti, bludniiti, mlatiti i pijanevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angamana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemaki dramatiar 20. stoljea.
Hrvatsko glumite
asopis Hrvatskog drutva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumitu od poetka izlaenja, s kraja devedesetih godina prolog stoljea.
Bobiev Vjesnik
Poeli smo obradu jo jednih industrijskih varadinskih novina. Ovaj put je to "Bobiev vjesnik" koji je izlazio u "uspjeno pretvorbeno ugaenoj" varadinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo asopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljea koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meu njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Trai se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Trae se i ostala godita kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadrajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Trai se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Link 0

uro Sudeta na webu
WEB stranica posveena uri sudeti povodom stote godišnjice roenja
(1903.-2003.)
Novosti
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Metlib
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
Izjava o pristupačnosti