Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Ustanovljena Sinjska alka - 14.08.1715.
Sinjska alka je hrvatska viteška igra. Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajaèima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Èeliæa koja je brojala 60.000 vojnika. Dana 15. studenoga 2010. Sinjska alka je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Sinjska alka je hrvatska viteška igra. Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajaèima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Èeliæa koja je brojala 60.000 vojnika. Dana 15. studenoga 2010. Sinjska alka je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Dr. ANDRIJA ŠTAMPAR: LIJEÈNIK, NJEGOVA PROŠLOST I BUDUÆNOST
"U prastaro doba bolesti su smatrane kao kazna božja i njihovim spreèavanjem i lijeèenjem bavili su se uglavnom sveæenici Ali s vremenom su ljudi bolesti i njihove uzroke bolje upoznali, i s njima su se poèeli baviti posebno izuèeni. Tu je i poèetak današnjeg lijeènika. Kad pratimo razvoj lijeènièkog znanja i djelovanje lijeènika od pradavnih vremena, do kojih nas vode spomenici, onda vidimo da ima nešto zajednièkog izmeðu lijeènika davnine i današnjeg."
"U prastaro doba bolesti su smatrane kao kazna božja i njihovim spreèavanjem i lijeèenjem bavili su se uglavnom sveæenici Ali s vremenom su ljudi bolesti i njihove uzroke bolje upoznali, i s njima su se poèeli baviti posebno izuèeni. Tu je i poèetak današnjeg lijeènika. Kad pratimo razvoj lijeènièkog znanja i djelovanje lijeènika od pradavnih vremena, do kojih nas vode spomenici, onda vidimo da ima nešto zajednièkog izmeðu lijeènika davnine i današnjeg."
OTROVNI ŽARNJACI
"Žarnjacima (Cnidaria) pripadaju pretežno morske životinje. U tu skupinu ubrajamo koralje, režnjake i obrubnjake. Karakterizira ih poseban oblik stanica koje nazivamo knidoblasti. Ove specijalizirane stanice sadrže žarne strukture nematociste ili žarnice.Nematociste mogu biti izbaèene iz knidoblasta radi prièvršæivanja na životinje, za obranu ili hvatanje plijena. "
"Žarnjacima (Cnidaria) pripadaju pretežno morske životinje. U tu skupinu ubrajamo koralje, režnjake i obrubnjake. Karakterizira ih poseban oblik stanica koje nazivamo knidoblasti. Ove specijalizirane stanice sadrže žarne strukture nematociste ili žarnice.Nematociste mogu biti izbaèene iz knidoblasta radi prièvršæivanja na životinje, za obranu ili hvatanje plijena. "
CZESLAW MILOSZ
Czes³aw Mi³osz (Šeteniai, Litva, 30. lipnja 1911. – Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac. Roðen 1911. u Litvi, gdje je pohaðao privatne škole, a kasnije gimnaziju u Vilniusu. Studirao je polonistiku i pravo. U književnosti se javio manjom zbirkom poezije Poema o ukoèenom vremenu. U svojim kasnijim djelima je stilski bio blizak Aleksandru Watu i njegovoj temi katastrofizma (koja se javila još kod Witkacyja), ali je Mi³oszev katastrofizam imao manju dubinu u tragiènom doživljaju svijeta. Osim toga je pokazivao zabrinutost za sudbinu kulture, zbog èega je pisao pjesme bez odreðenog sadržaja, te crpio teme iz primitivne i barbarske kulture tadašnjeg vremena, što se može vidjeti u njegovoj pjesmi Z Ch³opa król (Kralj seljak).U politièkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo Zasužnjeni um, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Osim toga napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953.-1955.), Rodzinna Europa (Rodbinska Europa, 1959.), Widzenia nad zatok¹ San Francisco (Priviðenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia Urlo (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.
Czes³aw Mi³osz (Šeteniai, Litva, 30. lipnja 1911. – Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac. Roðen 1911. u Litvi, gdje je pohaðao privatne škole, a kasnije gimnaziju u Vilniusu. Studirao je polonistiku i pravo. U književnosti se javio manjom zbirkom poezije Poema o ukoèenom vremenu. U svojim kasnijim djelima je stilski bio blizak Aleksandru Watu i njegovoj temi katastrofizma (koja se javila još kod Witkacyja), ali je Mi³oszev katastrofizam imao manju dubinu u tragiènom doživljaju svijeta. Osim toga je pokazivao zabrinutost za sudbinu kulture, zbog èega je pisao pjesme bez odreðenog sadržaja, te crpio teme iz primitivne i barbarske kulture tadašnjeg vremena, što se može vidjeti u njegovoj pjesmi Z Ch³opa król (Kralj seljak).U politièkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo Zasužnjeni um, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Osim toga napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953.-1955.), Rodzinna Europa (Rodbinska Europa, 1959.), Widzenia nad zatok¹ San Francisco (Priviðenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia Urlo (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.
BERTOLT BRECHT
Bertolt Brecht , roðen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljaèe 1898. - Istoèni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemaèki književnik,redatelj, filmski pisac i pjesnik. Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio kazalištu. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavaè. 1948. godine vraæa se u istoèni Berlin i osniva ½Berlinski Ansambl½. Protestirajuæi protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je poèeo s totalnom, anarhistièkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistièki nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira. Za Brechta je teatar mjesto politièkog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazališta koje gledatelje treba potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V-efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V-efekt znaèi razbijanje prepreka izmeðu publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upuæuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, što kod gledatelja uništava svaku iluziju. Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je iæi do totalne redukcije èovjekove stvarnosti na èetiri osnovne funkcije: jesti, bludnièiti, mlatiti i pijanèevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemaèki dramatièar 20. stoljeæa.
Bertolt Brecht , roðen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljaèe 1898. - Istoèni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemaèki književnik,redatelj, filmski pisac i pjesnik. Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio kazalištu. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavaè. 1948. godine vraæa se u istoèni Berlin i osniva ½Berlinski Ansambl½. Protestirajuæi protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je poèeo s totalnom, anarhistièkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistièki nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira. Za Brechta je teatar mjesto politièkog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazališta koje gledatelje treba potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V-efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V-efekt znaèi razbijanje prepreka izmeðu publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upuæuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, što kod gledatelja uništava svaku iluziju. Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je iæi do totalne redukcije èovjekove stvarnosti na èetiri osnovne funkcije: jesti, bludnièiti, mlatiti i pijanèevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemaèki dramatièar 20. stoljeæa.
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
