Pretraživanje kataloga

Dan pogibije Zrinskog i Frankopana - 30.04.1671.
30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su vođe protuhabsburške urote Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Povod za urotu bio je Vašvarski mir što ga je 1664. godine sklopio kralj Leopold I. s nepovoljnim uvjetima za vlastite zemlje. Hrvatska i Ugarska nisu priznale taj dogovor i nadale su se da će uz pomoć bečkog dvora osloboditi svoja područja od turske vlasti. Kako im je Beč onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije im preostalo drugo nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže i svoja prava ostvare pobunom. Bečki dvor, istodobno provodi apsolutističku i centralističku politiku ne poštujući staleška prava hrvatskoga i mađarskog plemstva.

DA LI IMA ŠKOLOVANJE UTJECAJA NA INTELIGENCIJU?
"Dok se prije mislilo, da je čovjek, kad se rodi, neispisan list i da zavisi samo o odgoju i školovanju, kakve intelektualne i moralne sposobnosti će se u njemu razviti, to zastupa moderna biologija shvaćanje, da kod formiranja ljudskoga intelekta imaju glavnu ulogu prirođene sposobnosti i da odgoj može na tome vrlo malo mijenjati."

JAROSLAV HAŠEK
Jaroslav Hašek (Prag, 30. travnja 1883. - Lipnice nad Sázavou, 3. siječnja 1923.), češki novelist, humorist i novinar, pisac remek-djela satire Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu. Hašek je bio jedna od ključnih figura literarnog Praga. U studentsko doba već se bavi pisanjem, a povremeno i objavljuje svoja djela. Uglavnom se radilo o zapisima s putovanja i kratkim literarnim esejima inspiriranim njegovim lutanjima kroz Moraviju, Slovačku i Poljsku u vrijeme praznika. Njegov glavni izvor prihoda bile su stotine kratkih humorističnih priča i anegdota koje je objavljivao u raznim novinama. Pisao je pod raznim pseudonimima, a mnogi od njih vjerojatno još nisu ni otkriveni. S vremenom sakupit će poveći broj tih priča te će objavljivati kolekcije svojih humorističnih priča.

VLADIMIR VIDRIĆ
Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. - Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne Pjesnik, najbolji lirik hrvatske moderne, za života objavio manju zbirku pjesama (1907) koja je snažno utjecala na hrvatsku liriku. Izražajno spaja simbolističke i impresionističke elemente. Pjesme je počeo pisati još kao gimnazijalac, ali pravim književnim početkom može se smatrati pjesma ˝Boni mores˝, objavljena 1897. godine u ˝Viencu˝. Opus mu je nevelik: broji 40-ak pjesama, od kojih je većina uvrštena u njegovu zbirku ˝Pjesme˝, koju je sam izdao 1907. godine. Bio je na glasu zbog svog burnog života, nevjerojatne inteligencije i fotografskog pamćenja (provodio je cijele večeri recitirajući stihove impresioniranim prijateljima; u školi uvijek bio među najboljim učenicima) i pripadnosti kontroverznom naprednjačkom političkom krugu. Umro je 1909. godine pod nerazjašnjenim okolnostima u psihijatrijskoj bolnici u Vrapču. DJELA: - Pjesme, Zagreb, 1907; - Sabrane pjesme. Uredio Dragutin Tadijanović, Zagreb, 1969.

ĐURO SUDETA
Đuro Sudeta (10.04.1903.; Stara Ploščica - 30.04.1927. (Koprivnica)bio je pjesnik i novelist. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, gimnaziju i Učiteljsku školu u Zagrebu. Kao maturant obolijeva od tuberkuloze. Radio je kratko kao učitelj u Virju, a kad je bolest uznapredovala, liječio se u slovenskom ljetovalištu Topolščici kraj Celja i u Koprivnici. U hrvatskoj književnosti između dvaju ratova jedna je od najzanimljivijih osobnosti. Djela: Osamljenim stazama (1924.), Kućice u dolu (1926.), Sutoni (1929.), Mor (1930.), Pjesme I-II (1943.), Proza I-II (1943.), Izabrane pjesme (1963.), Izabrana djela, PSHK, knj. 109 (1966.), Mor (1993.)