Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Nikola Primorac isplovio iz Liverpoola prema amerikoj obali - 02.06.1870.
Dubrovaki kapetan Nikola Primorac poznat u cijelom svijetu, koji je 2. lipnja 1870. godine za okladu od 1000 funti sterlinga sa svojom jedrilicom imena City of Ragusa koja je bila duine 6 metara za 92 dana preplovio je Atlantik u oba smjera: do Bostona i natrag do Liverpoola. Prije i poslije Primorca jo nekoliko najodvanijih pomoraca odluilo se na velika oceanska putovanja u malim brodicama, no dubrovaki kapetan je prvi pomorac koji je preplovio Atlantik u oba smjera u najmanjem amcu na svijetu. udnja za pustolovinama i elja za otkriem neotkrivenog poticala je brojne hrabre pomorce da se otisnu u nepoznato.
JEDAN ALKEMISTIKI RECEPT
"Alkemist sveenik Teofil imao je zanimljiv recept za dobivanje pravog ili panjolskog zlata. Po njemu se to zlato dobiva iz bakra, baziliskova praka, ljudske krvi i octa." Ostatak recepta proitajte u lanku.
THOMAS HARDY
Thomas Hardy (Stinsford, 2. lipnja 1840. - Dorchester, 11. sijenja 1928.) engleski knjievnik. Nakon studija u Londonu neko je vrijeme radio kao arhitekt, a od 1880. godine posveuje se knjievnosti. Zaokupljen je problemima sudbine i sluaja u ovjekovu ivotu, a svu panju posveuje eni kao zagonetnom, nepredvidljivom utjelovljenju temeljnog naela prirode. Njegova djela, pisana u znaku pesimizma, zastupaju tragino-fatalistiki nazor. Zbog slobodoumnog stava prema ljubavi, braku i drutvenim odnosima esto je dolazio u sukob sa suvremenom kritikom i drutvenim konvencijama. Djela "Par modrih oiju" (A Pair of Blue Eyes, 1873.) "Povratak u zaviaj", (The Return of the Native, 1878.) "Prie iz Wessexa" (Wessex Tales, 1888.) zbirka kratkih pria Tessa iz obitelji d'Uberville (Tess of the d'Urbervilles, 1891.) "Neznani Juda" (Jude the Obscure, 1895.)
ZORAN FERI
Zoran Feri (Zagreb, 02.06.1961.), hrvatski knjievnik. Diplomirao je knjievnost (kroatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao profesor hrvatskog jezika i knjievnosti u gimnaziji u Zagrebu. Esejistike i prozne tekstove objavljuje od 1987. u Poletu, Studentskom listu, Pitanjima, Oku, Plimi, Godinama novim, na III. programu Hrvatskog radija. Godine 2000. dobio je nagradu Ksaver andor Gjalski, a 2001. nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo. Bibliografija: Miolovka Walta Disneya (Walt Disneys Mousetrap, stories), Naklada MD, Zagreb, 1996; Walt Disneys Mausefalle, Folio Verlag, Wien, 1998. Quattro Stagioni, (s Miroslavom Kiem, Borisom Periem i Robertom Mlinarcem), Naklada MD, 1997. Aneo u ofsajdu (An Angel in Offside, stories), Naklada MD, Zagreb, 2000; Europapress holding, Zagreb, 2006; Folio Verlag, Wien, 2002. Blues za gospo s rdeimi madei, Beletrina, Ljubljana, 2001. Smrt djevojice sa igicama (Death of the Girl With Matches, novel), Naklada MD, Zagreb, 2002; Der Tod des Madchens mit den Schwefelholzchen, Folio Verlag, Wien, 2004; Smrd deklice z vigalcami, VBZ Slovenija, Ljubljana, 2005. Otpusno pismo (Letter of Dismissal, essays), Profil, Zagreb, 2003. Djeca Parnasa (The Children of Parnas, novel), Europapress holding, Zagreb, 2005.
FRANJO HORVAT-KI
Roen je u Loboru kod Zlatara 23. rujna 1876. godine, a umro je u Zagrebu 2. lipnja 1924. godine. Osim u Zagrebu, prvi i etvrti razred Gimnazije pohaao je u Varadinu (1890. i 1894.), preparandiju je zavrio u Osijeku, a kao uitelj slubovao je u Zagorskim Selima, Kovaevcu, Dugom Selu, Brinju i Karlovcu. U Karlovcu je ureivao Glasnik Odbora narodnog vijea (1918), a od 1919. pa do smrti bio je tajnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Uz pripovijetke i putopise objavljivao je povremeno feljtone i strune pedagoke lanke. Njegova Sabrana djela (u dva sveska) objavljena su 1943. godine u Zagreb. Franjo Horvat-Ki je zanimljiv i osebujan pripovjeda, to je posebno iskazao u zbirkama svojih novela enici (1902), Zato (1908) i Nasmijani udesi (1918), u kojima oslikava svijet malih, obespravljenih ljudi svoga doba, izoliranih od drutva, ali bogata emocionalnog ivota. Posebno su mu vrijedni i putopisi, u kojima opisuje svoja putovanja od Zagreba do Carigrada (Vieno i nevieno, 1919) i po Istri (Istarski puti), takoer iz 1919. godine.