Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan materinskoga jezika
Meunarodni dan materinskoga jezika obiljeava se svake godine 21. veljae od 2000. godine, s ciljem unapreivanja, uenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezine i kulturne razliitosti i viejezinosti. UNESCO-v dokument 16/C iz 1970. godine kae Materinski jezik oznauje put ljudskog bia i pomou njega ono ulazi u drutvo, ini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.
Los kao jahaa ivotinja
"Losa zovu punim pravom kraljem vedskih uma, jer je on meu svojom jelenskom svojtom najkrupniji i najodliniji. Ali los nije samo traena i cijenjena lovna ivotinja, njega odlikuju i druga svojstva, s kojih je u svojoj domovini izaao na glas. Tako je los po brzini ozbiljan takmac konju i s najveom lakoom pretie i najboljega konja u trku."
JONATHAN SAFRAN FOER
Jonathan Safran Foer (21.02.1977., Washington, D.C., USA), ameriki knjievnik. Jonathan Safran Foer osvojio je Guardianovu nagradu za prvu knjigu, za 2002., za roman "Sve je rasvijetljeno". Opisan kao roman koji prelazi anrove, "Sve je rasvijetljeno" pria je o mladom Amerikancu idovskog podrijetla koji trai enu koja je njegova djeda spasila od nacista. Poznate knjige objavljenje na hrvatskom jeziku su i "Jako glasno i nevjerojatno blizu" (2005), te "Jesti ivotinje" (2012). Dok su Foerova djela objavljena u svrhu irenja kritike, on ostaje pomalo polarizirajui lik na granici suvremenih kritiara i akademika, te privlai u jednakoj mjeri strastvene pohvale i kritike. Foer trenutno predaje kreativno pisanje na Sveuilitu New York.
CHUCK PALAHNIUK
Chuck Palahniuk (21.02.1962.-Pasca, Washington) je ameriki knjievnik. Sin je Carol i Freda Palahniuka, a odrastao je ivei u mobilnoj kui u oblinjem Burbanku, Washington sa svojom obitelji. Njegovi roditelji su se razveli, esto ostavljajui njega i njegovo troje brae da ive sa svojim djedom i bakom na njihovom ranu stoke u istonom Washingtonu. Njegov djed po ocu bio je ukrajinski i emigrant u New York iz Kanade 1907. Palahniuk je poeo pisati fikciju u svojim tridesetima. Poeo je pisati pohaajui radionice za pisce, koje je vodio Tom Spanbauer, koji je pohaao kako bi upoznao nove prijatelje. Spanbauer je uvelike inspirirao Palahniukov minimalistiki stil pisanja. Njegova prva knjiga,Insomnia: If You Lived Here, Youd Be Home Already, nikad nije izdana zbog njegova razoaranja s priom (iako je kasnije mali dio knjige iskoriten u Klubu boraca). Kada je pokuao izdati sljedeu knjigu, Nevidljiva udovita, izdavai su ga odbili zbog uznemirujueg sadraja. To ga je dovelo do njegovog najpoznatijeg romana, Klub boraca, kojeg je napisao kao pokuaj jo veeg uznemiravanja izdavaa radi odbijanja prethodne knjige. Nakon to je prvotno izdana kao kratka pria ( koja predstavlja 6. poglavlje knjige), 1995. proirio ju je u potpuni roman koji je neoekivano, izdava bio spreman objaviti.
MIHAIL ALEKSANDROVI OLOHOV
Mihail Aleksandrovi olohov (24. oujka 1905. - 21. veljae 1984.), ruski knjievnik. U knjievnost je uao zbornikom Donske pripovijesti. Najbolje mu je djelo roman Tihi Don s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i graanskog rata. Vrstan je pejzaist i poznavalac kozakih obiaja, pa su opisi prirode i kozake sredine dali romanu svjeinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Djela Uzorana ledina, Nauka mrnje, Oni su se borili za domovinu, ovjekova sudbina. Tihi don.