![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Fultonov parobrod isplovio je iz New Yorka -17.08.1807.
Prvi parobrod koji je plovidbom donosio dobit je 1803. sagradio (a 1809. patentirao) Amerikanac Robert Fulton. Godine 1786. u Engleskoj upoznaje Jamesa Watta i poèinje se baviti strojarstvom. Godine 1803. sagradio je parobrod (brzine 6 km/h) te parobrod "Clermont", a 1807. godine uspostavio je prvu redovitu liniju na rijeci Hudson izmeðu New Yorka i Albanya.
Prvi parobrod koji je plovidbom donosio dobit je 1803. sagradio (a 1809. patentirao) Amerikanac Robert Fulton. Godine 1786. u Engleskoj upoznaje Jamesa Watta i poèinje se baviti strojarstvom. Godine 1803. sagradio je parobrod (brzine 6 km/h) te parobrod "Clermont", a 1807. godine uspostavio je prvu redovitu liniju na rijeci Hudson izmeðu New Yorka i Albanya.
VOÆE I VOÆNI SOKOVI KAO LIJEK
" Voæe je izašlo na glas kao dobra i zdrava hrana zbog vitamina i mineralnih soli, ali i zbog svoje ljekovitosti, koja je poznata i cijenjena od davnine. Opæenito su poznate tako zvane »voæne kure« ili »voæni dani«, kojih se drže i mnogi zdravi ljudi. Hranljivost raznih vrsta voæa nije doduše osobita zbog velike sadržine vode, ali voæe još uvijek razvija 50 kalorija za 100 g.Voæna kura odtereæuje i štedi bubreg, tako da upala lakše jenjava, a do oporavka, koliko je moguæ, dolazi brže."
" Voæe je izašlo na glas kao dobra i zdrava hrana zbog vitamina i mineralnih soli, ali i zbog svoje ljekovitosti, koja je poznata i cijenjena od davnine. Opæenito su poznate tako zvane »voæne kure« ili »voæni dani«, kojih se drže i mnogi zdravi ljudi. Hranljivost raznih vrsta voæa nije doduše osobita zbog velike sadržine vode, ali voæe još uvijek razvija 50 kalorija za 100 g.Voæna kura odtereæuje i štedi bubreg, tako da upala lakše jenjava, a do oporavka, koliko je moguæ, dolazi brže."
HERTA MÜLLER
Herta Müller (Niþchidorf, 17. kolovoza 1953.), njemaèko-rumunjska spisateljica i pjesnikinja poznata po svojim djelima koja vjerno prikazuju teror režima Nicolaea Ceauºescua, povijest Nijemaca u Banatu i progon rumunjskih Nijemaca kojeg je provodio Staljinistièki režim, a kasnije i rumunjski komunistièki režim u njezinoj rodnoj zemlji. Herta Müller je tijekom 1990-ih postala svjetski renomirani autor, a njezina su djela prevedena na preko 20 jezika. Takoðer joj je uruèeno preko 20 nagrada meðu kojima su Nagrada Kleist 1994., Nagrada Aristeion 1995., Dublinska nagrada 1998., Nagrada za ljudska prava ½Franz Werfel½ 2009., te, kao kruna karijere, Nobelova nagrada za književnost 2009. godine.
Herta Müller (Niþchidorf, 17. kolovoza 1953.), njemaèko-rumunjska spisateljica i pjesnikinja poznata po svojim djelima koja vjerno prikazuju teror režima Nicolaea Ceauºescua, povijest Nijemaca u Banatu i progon rumunjskih Nijemaca kojeg je provodio Staljinistièki režim, a kasnije i rumunjski komunistièki režim u njezinoj rodnoj zemlji. Herta Müller je tijekom 1990-ih postala svjetski renomirani autor, a njezina su djela prevedena na preko 20 jezika. Takoðer joj je uruèeno preko 20 nagrada meðu kojima su Nagrada Kleist 1994., Nagrada Aristeion 1995., Dublinska nagrada 1998., Nagrada za ljudska prava ½Franz Werfel½ 2009., te, kao kruna karijere, Nobelova nagrada za književnost 2009. godine.
JONATHAN FRANZEN
Jonathan Franzen (17.08.1959.,Western Springs, IL, USA) suvremeni je amerièki romanopisac i esejist. Za svoj treæi roman, “Korekcije”, dobio je prestižnu amerièku nagradu, National Book Award, a bio je 2002. godine i finalist za Pulitzerovu nagradu za književnost. Franzen se našao u središtu skandala kada je 2001. godine odbio Oprahinu ponudu da “Korekcije” budu uvrštene u njezin knjiški klub, no sukob je izglaðen devet godina kasnije, 2010., kada je prihvatio istu Oprahinu ponudu za svoj roman “Sloboda”. Osim “Korekcija” i “Slobode” na hrvatski mu je prevedena i zbirka eseja “Kako biti sam” i memoari “Neumjerena zona”.
Jonathan Franzen (17.08.1959.,Western Springs, IL, USA) suvremeni je amerièki romanopisac i esejist. Za svoj treæi roman, “Korekcije”, dobio je prestižnu amerièku nagradu, National Book Award, a bio je 2002. godine i finalist za Pulitzerovu nagradu za književnost. Franzen se našao u središtu skandala kada je 2001. godine odbio Oprahinu ponudu da “Korekcije” budu uvrštene u njezin knjiški klub, no sukob je izglaðen devet godina kasnije, 2010., kada je prihvatio istu Oprahinu ponudu za svoj roman “Sloboda”. Osim “Korekcija” i “Slobode” na hrvatski mu je prevedena i zbirka eseja “Kako biti sam” i memoari “Neumjerena zona”.
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
