Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Izala "Alisa u zemlji uda" Lewisa Carrolla - 04.07.1865.
Alisa u zemlji uda engleski je roman za djecu iz 1865. iji je autor Charles Lutwidge Dodgson, poznatiji pod pseudonimom Lewis Carroll. Radnja prati doivljaje djevojice Alise, koja pada niz zeju rupu u fantastini svijet naseljen osebujnim stvorenjima. Pria je prepuna aluzija na Carrollove prijatelje (i neprijatelje), kao i lekcij koje su u to doba uenici britanskih osnovnih kola morali uiti napamet. Radnja se poigrava s logikom na nain koji je roman uinio trajno popularnim i meu odraslima i meu djecom. Smatra se jednim od najkarakteristinijih primjera anra knjievnih pria bez logikog smisla, a njegov narativni tok i struktura bili su enormno utjecajni, uglavnom na anr fantastike. Na temelju knjige nastale su brojne kazaline, filmske i televizijske adaptacije. Izraz "zemlja uda" uao je u popularnu kulturu kao mjesto sa sanjarskim, fantastinim osobinama. Izraz "niz zeju rupu" postao je izraz za putovanje u nepoznato.
Stjepan Beloevi: Zagorskom eljeznicom i njezinim pobonim prugama
"U drugoj polovici devetnajstog stoljea, naime poslije listopadske diplome 1860 g. otpoelo se u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji gradnjom eljeznica. Tako je eljeznika pruga od Zidanog Mosta u tajerskoj preko Zagreba do Siska, te od Zagreba do Karlovca gradjena u godinama 1861-62. pa predana prometu 1 listopada 1862 g. Ovu eljezniku prugu gradilo je Drutvo c. kr. poveljene june eljeznice d. d." (francuski kapital), koje je sagradilo glavnu eljeznicu u tadanjoj austrijskoj monarkiji od Bea preko Semeringa, Graza, Zidanog Mosta, Ljubljane do Trsta."
SKITNICA MORA
"Albatros je ptica iz odjela cjevonoska ili burnica. Ova ptica ivi na junoj polutki i luta preko nepreglednih prostora mora nad oceanskim vodama od Ohotskoga mora na sjeveru do Antarktika na jugu. Samo na nekoliko sedmica, za vrijeme parenja i leenja mladunaca, albatrosi se nastanjuju na nekom pustom otoku."
SLAVENKA DRAKULI
Slavenka Drakuli (04.07.1949., Rijeka, HRV) priznata hrvatska knjievnica i publicistkinja, koja trenutno ivi u Stockholmu i Zagrebu. Zavrila je studije komparativne knjievnosti i sociologije na Zagrebakom sveuilitu 1976. Od 1982. to 1992. je stalna novinarka za dvotjednik "Start" i tjednik "Danas" (oba u Zagrebu), piui uglavnom o feministikim temama. Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su svakako oni koji se bave ratovima na Balkanu. U romanu "Kao da me nema" se radi o zloinima protiv ena tijekom agresije na BiH, dok "Oni ne bi ni mrava zgazili" je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tijekom posmatranja procesa i zatvorenike Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju u Hagu.
OTON IVEKOVI
Oton Ivekovi (Klanjec, 17. travnja 1869. - Zagreb, 4. srpnja 1939.), hrvatski slikar. Jo u vrijeme naukovanja kod Hafnera, Quiquereza i Klausena u Zagrebu, a potom u Beu i Mnchenu, specijalizirao se za povjesno slikarstvo. Putovao je po domovini, Italiji, Njemakoj i Americi, te radio i u ateljeu Vlahe Bukovca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata slikao je na bojitima, a potkraj ivota povukao se u dvorac Veliki Tabor. Ivekovievo je slikarstvo akademsko, ali i puno domoljubnoga romantikog zanosa. Uz povijesne radove koji su i najpopularniji, primjerice Dolazak Hrvata na more, najkvalitetniji su mu radovi neposredne i svjee skice estih putovanja po Lici, Dalmaciji i Bosni. Djelovao je i kao ilustrator knjiga. Za zagrebako kazalite izraivao je nacrte povijesnih kostima, te pisao o kostimografiji. Bavio se i publicistikom, piui uspomene i putopise u kojima se oituje njegov polemiki duh.
VLAHO BUKOVAC
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. - Prag, 23. travnja 1922.) jedan je od najznaajnijih hrvatskih slikara. Studirao je u Parizu i ondje je djelovao petnaestak godina. Doavi 1893. u Zagreb, postaje sredinja linost umjetnikog i kulturnog ivota grada. Okuplja mlade umjetnike i knjievnike, potie izgradnju ateljea, Umjetnikog paviljona, osniva Drutvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Od 1903. do smrti ivi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovevo djelovanje u Zagrebu obiljeava poetak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: Dubravka, Gunduliev san na zastoru u Hrvatskom narodnom kazalitu. U posljednjoj, prakoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj poentilistikoj maniri. Bukovac je zaetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naih najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljee.