Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Prodaja Dalmacije Mlecima - 09.07.1409.
Napuljski i hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski 1409. godine Veneciji je za 100 tisua dukata prodao Zadar, Novigrad, Pag, Vranu i svoja prava na Dalmaciju, dogaaj koji je u povijesti ostao zapamen kao 'sramna prodaja Dalmacije'. Nakon viemjesenog cjenkanja sa Mleanima oko prodaje Dalmacije, u kojoj je gubio utjecaj i vlast, Ladislav je iao 'spasiti to se spasiti dade ' prodajom zemlje, a u stvari pokupiti novac od posjeda za koji je bilo izgledno da e izgubiti u ratovima i politikim previranjima. Poraz bosanskih plemia, koji su mu bili pristae, od strane igmunda Luksemburkog, snano je demoralizirao Ladislava pa je krajem 1408. Mleanima ponudio svoj dio Dalmacije za 300.000 dukata. Konano je dud Mihovil Steno za 100.000 dukata od Ladislava kupio sav njegov posjed u Dalmaciji, tonije grad Zadar, Novigrad, Vranu i otok Pag, sa svim pravima ne samo na ovo podruje, nego i na itavu Dalmaciju. Mleani su vrlo brzo poeli s uvoenjem svoje vlasti pa je ve 29. srpnja na zadarskom gradskom zidu zavihoren mletaki barjak, a zbog primamljivih ponuda priklonilo im se jo nekoliko gradova u primorju i na otocima.
BORBA OTROVIMA MEU BILJKAMA
" Meu svim biima u prirodi vodi se tzv. borba za opstanak. Biljke su spremne na tu borbu, a tu su spremu stekle kroz milijune godina evolucije. No ima jedan oblik borbe, koji je manje poznat i koji je zapravo razjanjen tek zadnjih desetljea. To je borba s otrovima, koju bilje vodi meusobno. Kad proklije sjeme i kad pusti korijen u zemlju i klicu uvis, pritiu i gue sa svih strana mladu biljicu druge biljke, koje su od nje jae i ilavije."
DEAN RAY KOONTZ
Dean Koontz (09.07.1945, Everett, Pennsylvania), ameriki pisac najpoznatiji po svojim romanima, koje se openito moe opisati kao napetim trilerima, ali koji takoer esto sadre elemente horora, znanstvene fantastike, misterija, i satire. Nekoliko njegovih knjiga se pojavilo na New York Times bestseler listi. Djela: "udni Thomas" (Odd Thomas) "Jedini preivjeli" (Sole survivor) "Iskoristi no" (Seize the night) "estina" (Intensity) "Pod svjetlom mjeseca" (By the light of the moon) "Oekivani ivotni vijek" (Life Expectancy) "Lice" (The Face) "Ubojica" (Mr. Murder) "uvari" (The Watchers) i dr.
MERCEDES SOSA
Mercedes Sosa (09.07.1935., San Miguel de Tucumn, AR- 04.10.2009., Buenos Aires) argentinska pjevaica. Roena 1935, u siromanoj radnikoj obitelji na sjeveru. Od malena ju je privlaio folklor, a tamo je impresionirala, pa su je ohrabrili da se pod pseudonimom Gladys Osorio prijavi na natjeaj lokalnog radija. Pobijedila je i tako potpisala dvomjeseni ugovor - prvi od brojnih koje e imati do smrti, listopada 2009. Ostavila je umjetniku ostavtinu da bude dugo pamena. Najpoznatije pjesme su joj Gracias a la Vida (jedna od neslubenih himni Latino svijeta, pjesmu je napisala Violeta Para - Hvala ivotu) i Si se Calla el Cantor (Ako je pjeva zautio). Kao aktivistkinju nazivali su je glasom tihe veine, Sosa je oboavana od siromanih. Borila se za politike promjene. Inspirirala je opozicionare u svim latino zemljama pod totalitarnim reimima.
MIGUEL ANGEL ASTURIAS
Miguel ngel Asturias (Gvatemala, 19. listopada 1899. - Madrid, 9. srpnja 1974.), gvatemalski pjesnik, romanopisac, dramski pisac, novinar i diplomat. 1967. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Asturija je pomogao uvrstiti doprinos latinoamerike literature zapadnjakoj kulturi, a istovremeno je skrenuo pozornost na vanost autohtonih kultura, osobito onih iz njegove rodne Gvatemale. Izvod iz bibliografije Gospodin predsjednik (El senor presidente) (1946.) Zeleni papa (El papa verde) (1954.)
BARBARA CARTLAND
Barbara Cartland je najslavnija spisateljica ljubavnih romana. Napisala je preko 700 knjiga i prodala ih u 600 milijuna primjeraka irom svijeta. Objavila je i velik broj povijesnih knjiga i napisala 4 autobiografije, kao i biografije svoje majke i brata. Barbara Cartland je u posljednjih dvadeset godina oborlila svjetski rekord objavljujui 23 knjige godinje. U Guinessovoj knjizi rekorda navodi se kao vodea svjetska spisateljica bestselera. U privatnom ivotu je poasna dama jeruzalemskog reda sv. Ivana, predsjednica Vijea sv Ivana u Hertfordshireu i zamjenica predsjednika Lijenikog odjela sv. Ivana. Borila se za prava starijih osoba i promijenila je Engleski zakon tako da su lokalne vlasti morale osigurati kampove za romsko stanovnitvo. Barbara Cartland je i sama otvorila jedan romski kamp koji su Romi nazvali Barbaraville.