Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
IBM je predstavio PC Convertible
IBM je predstavio PC Convertible, prvo prijenosno raunalo. IBM PC Convertible, predstavljen 3. travnja 1986, bio je IBM je prvo laptop raunalo i bio je prvo IBM raunalo koje koristi 3.5" disketu koja je u ono vrijeme postala standard. Koncept i dizajn tijela izradio je njemaki dizajner Richard Sapper. Raunalo je koristilo Intel 80c88 CPU (CMOS verzija Intel 8088)na 4.77 MHz, 256 kB RAM-a (proirivo do 640 kB), dual 720 kB 3.5 "floppy diskove, crno-bijeli CGA -compatible LCD zaslon po cijeni od 2.000 dolara. Teilo je 13 kilograma (5,8 kg) i dolazilo s ugraenim rukama za prijenos.
I. i B.PENZAR: KLIMA I BILJKE
"Ona atmosferska stanja koja se u nekom kraju pojavljuju uglavnom redovito i preteno, ine klimu ili podneblje tog kraja. Za razliku od vremena, koje se odnosi na odreeni as, dan, mjesec ili najdulje godinu dana, klima se u naim krajevima uvijek vee za razdoblje od dvadesetak ili vie godina. I dok je, na primjer, u sjevernoj Hrvatskoj poetkom i sredinom jeseni klima relativno suha, moe se dogo-diti da jedne godine vrijeme u rujnu ili listopadu bude jako kiovito."
Koliko koko snese jaja?
Proitajte par crtica koliko jaja snese koko tijekom svog ivota.


GRAHAM GREENE
Graham Greene (Berkhamsted, 2. listopada 1904. Vevey, 3. travnja 1991.), engleski romanopisac i pripovjeda. Temperamentan kolerik, sklon avanturama, koketiranju s opasnou i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i kroniar egzistencijalnih, etikih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga anra: Brightonska stijena/Ubojica i slatki (1938.) o svijetu gangsterskih obrauna, Mo i slava (1940.) o duhovnoj drami sveenika alkoholiara u atmosferi vjerskih progona u kaotinom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku. Njegov najbolji kasniji roman Ljudski faktor (1978.) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku pijunau kako bi mu sovjetski obavjetajci pomogli izbaviti voljenu enu iz muilita junoafrike policije. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza Moj svijet - dnevnik jednog sna, svojevrsni oniriki dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova.
MARLON BRANDO
Marlon Brando (Omaha, 3. travnja 1924. - Los Angeles, 1. srpnja 2004.), ameriki glumac, dvostruki dobitnik Oscara i jedan od najutjecajnijih glumaca dvadesetog stoljea. Brando je najpoznatiji po svojim ulogama u filmovima Tramvaj zvan enja i Na dokovima New Yorka koje je reirao Elia Kazan poetkom pedesetih, te svojim izvedbama u Kumu kao Vito Corleone i Apokalipsi danas, kao pukovnik Walter E. Kurtz. Brando je bio i aktivist za graanska prava i lan Indijanskog pokreta. Ameriki filmski institut proglasio ga je etvrtom najveom mukom filmskom zvijezdom svih vremena.
JOHANNES BRAHMS
Johannes Brahms (Hamburg, 7. svibnja 1833. - Be, 3. travnja 1897.), njemaki skladatelj. Karijeru je zapoeo kao pijanistiki virtuoz. Robert Schumann mu je pomogao da se afirmira kao skladatelj, predstavivi ga glazbenoj javnosti i zauzimajui se za tiskanje njegovih djela. Polazi od klasinog i baroknog naslijea, ali je njegov glazbeni izraz u osnovi romantiarski. U njegovu opusu nalaze se sve glavne instrumentalne i vokalne vrste, izuzevi opere. esto se inspirirao narodnom glazbom, a osobito se istaknuo na podruju komorne glazbe i solo pjesama. etiri simfonije, dva klavirska koncerta, violinski koncert u D duru, dvostruki koncert za violinu i violonelo u a-molu, Njemaki requiem i brojne solo pjesme samo su dio najvanijeg Brahmsovog opusa, uz komorna djela te crkvena djela kojima je zaokruio bogato stvaralatvo.