Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Muzej Louvre otvoren za javnost - 28.03.1794
Na dananji dan 1794. za javnost je otvoren pariki muzej Louvre. Muzej Louvre jedan je od najveih svjetskih muzeja. Nalazi se u sreditu Pariza, u zdanju nekadanje kraljevske palae. Iako je slubeno otvorenje bilo u kolovozu 1793., obian puk je pristup muzeju imao samo tri dana u tjednu. Louvre je zbog tehnikih problema zatvoren dvije godine kasnije da bi svoja vrata ponovno otvorio 14. srpnja 1801. U dvoritu je 1980-ih godina podignuta aluminijsko-staklena piramida amerikog arhitekta kineskog podrijetla Minga Peija. Piramida je sainjena od 673 staklene ploe i visoka je tono 21,64 metara.
Milan Kaman: Zato starimo
"Da ljudi s vremenom ostare i da na kraju svaki od njih umre to su tako ope poznate injenice, da se same po sebi razumiju. Nikada nije bilo ovjeka, koji bi ostao za itavog svog ivota mlad, a isto tako nije nikada bilo ni ovjeka, kojega bi mimoila smrt. Ovo isto, to vrijedi za ovjeka, vrijedza sva ostala iva bia, za sve ivotinje i za sve biljke. Nijedno ivo bie ne moe trajno postojati. Svaki ivot, bio to ivot biljke, ivotinje ili ovjeka, uvijek je ogranien."
ivotinje koje razaraju olovne cijevi
"O ovoj zanimljivoj temi pisao je prije nekoga vremena prof. Hesse u Biolokom Listu (Biol. Cenlralblatt. Bd. 45., Heft 1). Pisac navodi nekoliko sluajeva, u kojima su ivotinje otetile i provrlale (pregrizle) olovne cijevi. tetnici su pripadali raznim ivotinjskim skupinama. "
EUGENE IONESCO
Eugene Ionesco, roen Eugen Ionescu (Slatina, 26. studenog 1909. - Pariz, 28. oujka 1994.), je bio francusko-rumunjski knjievnik i dramatiar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda. Iznad ismijavanja najbanalnijih situacija, Ionescove drame opisuju na realan nain samou ljudi i beznaajnost egzistencije pojedinca. Ionesco je roen 26. studenog 1909. u rumunjskom gradu Slatini. Otac mu je bio Rumunj, a majka Francuskinja grko-rumunjskog porijekla. Mnogi izvori navode njegov datum roenja kao 1912., no to je greka nastala iz Ionescove vlastite tatine. Ionesco se 1911. seli u Francusku gdje ostaje sve do 1922. kada se vraa u rodnu Rumunjsku. Njegovi roditelji rastavili su se za vrijeme boravka u Francuskoj, 1916. Po povratku u Rumunjsku, morao je ponovno uiti rumunjski jezik kako bi mogao normalno pratiti predavanja tijekom kolovanja u Bukuretu. Nakon srednje kole, 1928. poinje studij francuske knjievnosti na sveuilitu u Bukuretu. Na sveuilitu je diplomirao 1933. Za vrijeme studija upoznao se s Emilom Cioranom i Mirceom Eliadeom te su njih troje postali doivotni prijatelji.Ionesco je dobio i mnogo nagrada od kojih su najistaknutije: Nagrada na Tourskom festivalu za film 1959., Prix Italia 1963., Nagrada Asocijacije kazalinih pisaca 1966., Grand Prix National za kazalite 1969., Monaco Grand Prix 1969., Austrijska dravna nagrada za europsku knjievnost 1970., Nagrada Jeruzalem 1973., te poasni doktorati na sveuilitima u New Yorku, Leuvenu, Warwicku i Tel Avivu. Ionesco je preminuo u Parizu 28. oujka 1994. u svojoj 84. godini, a pokopan je na parikom groblju Montparnasse.
LADY GAGA
Stefani Joanne Angelina Germanotta (roena 28. oujka 1986), bolje poznata po svom umjetnikom imenu, Lady Gaga, je amerika pjevaica i tekstopisac. Odrasla u New Yorku, Gaga, najstarija od dvije sestre, prvo je studirala u samostanu Sacred Heart. Kratko je pohaala Sveuilite New Yorks Tisch School of the Arts prije povlaenja radi usredotoavanja na svoju glazbenu karijeru te je poela nastupati na rock glazbenoj sceni u Manhattanovom Lower East Sideu. Do kraja 2007., potpisala je sa Streamline Records izdavakom kuom. Ve je sa 4 godine nauila svirati klavir, sa 13 je skladala svoju prvu baladu, a sa 17 je primljena u kolu umjetnosti u New Yorku. Sa 20 godina pisala je pjesme za sastave kao to su Pussycat Dolls, a nedavno je priznala da je napisala dvije pjesme za novi album Britney Spears. Just Dance je njezin prvi singl koji se puta naveliko u svim velikim klubovima. Njezin prvi album The Fame objavljen je 19. kolovoza 2008. godine.
MARC CHAGALL
Marc Chagall (07.07.1887., Vitebsk, BY - 28.03.1985., Saint-Paul-de-Vence),(Pravo ime autora: Moishe agal (idovska varijanta); Mark Zaharovi agalov (ruska varijanta)je francuski slikar i grafiar, bjelorusko-idovskog porijekla. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim linostima (kubizam i njegovi izdatnici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih parikih godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je ve bio izgradio. Pariz je za Chagalla postao drugi Vitebsk i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se vie nije mogao vratiti.Godine 1923. Chagall je dobio narudbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika, Gogoljev roman Mrtve Due. Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postie novu slavu kao ilustrator u gvau i bakropisu.Ostatak svog dugog ivota Chagall je posvetio iznimno plodnom stvaralatvu. Izraivao je tapiserije, grafike, mozaike, vitraje, skulpture i zidne slike.