Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Podmornica Nautilus prva prola ispod ledene kape Sjevernog pola - 03.08.1958.
03. kolovoza 1958. godine amerika podmornica "Nautilus", bila je prva koja je prola ispod ledenog pokrivaa Sjevernog pola, pod komandom Williama Andersona. Nautilus je prva atomska podmornica koja je pod vodom provela 95 sati. Ova podmornica je postavila mnoge standarde buduim nuklearnim podmornicama, ukljuujui i sistem zatite od radijacije. Konstruktori Andrew Campbell i James Ash sagradili su ovu podmornicu, koja se kretala uz pomo elektrinih motora koji su se napajali preko posebnih baterija. Nautilus je dobio ime po popularnoj podmornici iz knjige Jules Verna "Dvadeset Tisua Milja Pod Morem".
MOGU LI KAKTUSI SLUITI KAO STONA HRANA?
"Plodovi indijske smokve su jestivi, pa je Meksikanci u Kaliforniji i u susjednim toplim krajevima goje kao voe, a osobito u Meksiku, gdje postoje itavi nasadi (plantae). Slinih nasada ima danas na Siciliji, odakle se to voe izvaa i u druge europske zemlje. U Meksiku i u sunim jugozapadnim krajevima Sjedinjenih Drava slue za tu svrhu mnoge samonikle vrste, ali se to ini samo od nevolje, za vrijeme dugotrajne sue, kada je oskudica na drugoj krmi."
ALEKSANDAR SOLENJICIN
Aleksandar Isajevi Solenjicin (11. 12. 1918. - 03. 08. 2008) je ruski pisac, dramatiar i povjesniar. Upoznao je svijet sa Sovjetskim gulagom, te je zbog toga protjeran iz SSSR-a 1974. do 1994. Solenjicin je dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1970. Studirao na Fiziko-matematikom fakultetu u Rostovu na Donu, izvanredno i u Institutu za povijest, filozofiju i knjievnost u Moskvi. Nakon napada nacistike Njemake na Sovjetski Savez dobrovoljno se prijavio u vojsku, gdje je napredovao od obinoga vojnika do zapovjednika topnike bitnice. Godine 1945. je, zbog pisama u kojima je indirektno kritizirao Staljina, uhien kao asnik sovjetske vojske u Istonoj Prusiji, te osuen i zatoen u sibirskom logoru, od 1953. u progonstvu u srednjoj Aziji. Nakon rehabilitacije 1956. uitelj u Rjazanu. Solenjicin je najistaknutije ime knjievnoga otpora sovjetskom totalitarizmu. Glasovitim ga je uinila pripovijest "Jedan dan Ivana Denisovia", 1962, koja se temelji na opisu "obinoga" dana "obinog" Rusa u logorskom zatoenitvu. Tema je do tada bila tabuizirana, ali je pripovijest pokazala i stilsko umijee pisca koji se oslonio na tradiciju ruske klasine proze (Lav Tolstoj, Fjodor Dostojevski). Umijee fabuliranja oitovalo se zatim u "Dogaaju na postaji Kreetovka" (1963.), a orijentacija na "seosku prozu" u stilu i ideologiji u noveli "Matrjonino domainstvo" (1963), crtici o napaenoj seoskoj eni koja i u posvemanjoj bijedi znade ouvati visoke etike kvalitete.
MARTHA STEWART
Martha Stewart (03.08.1941., Jersey City, New Jersey, US), Amerika poduzetnica i publicistkinja. Poznata je poslovna ena koja iza sebe ima pravo carstvo, a najvei je uspjeh stekla kao osniva Martha Stewart Living Omnimedije koja je svoj uspjeh stekla kroz razne poslovne pothvate, a oni obuhvaaju objavljivanje, emitiranje i reklamiranje. Njezin poznati show talk shoe emitira se u cijelom svijetu, a uz to je napisala brojne bestselere. Poznata je i kao izdava mondenog asopisa Martha Stewart Living. U 2004. uslijedio je poprilian ok za javnost kada je Martha bila optuena za laganje dravi to se tie poreza zbog ega je odleala 5 mjeseci zatvoru u West Virginiji. Velik je broj onih koji su vjerovali kako se Martha nee moi oporaviti, odnosno da e njezino medijsko carstvo jednostavno propasti, no uskoro nakon izlaska iz zatvora posvetila se ponovnom uzdizanju u kojem je naravno uspjela.