Sveta Lucija od Sirakuze (284. - 303.) također znana kao i Sveta Lucija je kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Njen dan slavi se 13. prosinca. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbola života kod kršćana. Na taj datum sve Lucije, Luce, Lucijane, Luciane i ostali slave svoj imendan. Kripta splitske katedrale posvećena je ovoj svetici.
Petak 13.
Smatra se kako petak 13. svoju reputaciju vuče već stotinama ili čak tisućama godina, no prava je istina kako je riječ o relativno novovjekom izumu ljudske razbibrige koji datira u posljednjih, nešto više od stotinjak godina (biografija G. Rossinia iz 1869.)…Fobija ili strah od petka 13. ima i svoj stručni naziv; Paraskevidekatriaphobia.Naziv je izvedenica od grčkih riječi Paraskevi (petak), dekatreis (trinaest) te riječi phobia (fobija, strah). Postoji još i termin Triskaidekaphobia koji porijeklo također vuče iz grčkog jezika; Tris (tri), Kai ( veznik; i) te, Deka (desetica, deset), ove riječi zajedno označavaju broj 13. Njima je na kraju pridodana već spomenuta Phobia kao istoznačnica za strah. Ovaj se termin pojavljuje tek 1911. godine.
Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. Neuspjeli put "Apolla 13" na Mjesec pripisuje se upravo tom broju. U hotelima i bolnicama često ne postoji soba s tim brojem. Gospodarstvo svakog petka 13. izgubi značajne iznose novca zbog toga što ljudi na taj dan odbijaju raditi stvari koje obično rade ostalim danima u tjednu. S druge strane, koristi od kontroverznog mita uvelike ima filmska industrija, pa je motiv petka 13. često dobar recept za uspješnu zaradu horror filmova.
A kakva su vaša iskustva s petkom 13.?
Danas neka djeca vjeruju da u stvarnosti postoje ljubičaste krave,no već je 1923. godine postojao određeni postotak gradske djece u Americi koji ne zna kako izgledaju određene domaće životinje, a što u to vrijeme djeca ne raspoznaju kod nas pročitajte u članku.
Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. - Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik . Najveći je liričar njemačkog romantizma. Pisao je pjesme, pripovijesti i eseje. Bio je pjesnik široke popularnosti s mnoštvom učenika i imitatora posvuda u Europi. Njegova najpoznatija ostvarenja su: poetska zbirka "Knjiga pjesama", "Florentinske noći", "Njemačka - jedna zimska priča".
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880.
