Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan neovisnosti u Bjelorusiji - 03.07.1944.
Nakon kapitulacije Poljske poetkom Drugog svjetskog rata, sovjetska Crvena armija zaposjeda podruje zapadne Bjelorusije koje je prikljueno Bjeloruskoj SSR. Bjelorusija je bila ratno poprite tijekom Drugog svjetskog rata i nacistika Njemaka ju je okupirala do 03.07.1944., kada je Crvena armija ula je u Minsk i taj dan se slavi kao dan neovisnosti.
Meunarodni dan plastinih vreica
Veina nas koristi ih svakodnevno, bilo da kupujemo namirnice,odjeu ili neto tree. Nakon dolaska kui, one ubrzo budu baene u stranu. Da li ste se ikad pitali to se dogaa s plastinim vreicama, te koliko ih pojedinac odbaci, svake godine? Meunarodni dan plastinih vreica posveen je jaanju svijesti o ovom ozbiljnom problemu porasta broja odbaenih vreica. Plastine vreice ostaju u okoliu izmeu 100-500 godina dok se konano ne raspadnu u potpunosti, te imaju velik utjecaj na na okoli. Ovaj dan daje nam priliku da se podsjetimo kako svaka naa radnja odbacivanja vreica u okoli utjee na nae ivote i ivote generacija koje tek dolaze. U obiljeavanju ovog dana moete sudjelovati tako da barem ovaj dan koristite papirnate ili platnene viekratne vreice za kupovinu svojih namirnica. Svakodnevno odbacujemo milijune plastinih vreica, a ako se ne ukljuimo u jaanje svijesti o tetnosti vreica na okoli, u budunosti emo se boriti s novim stotinama milijuna plastinih vreica koje e okupirati oceane i rijeke i ostatak svijeta.
Dan izbjegavanja boravka na suncu- 03.07.
Ovaj dan obiljeava se kako bi se istaknula tetnost predugog izlaganja sunevoj svjetlosti, te kako bi se ljude potaklo na ostanak u sjeni kako bi se koa ohladila i odmorila od sunca. Sunce nam je tono iznad glave. Usred smo ljeta, kada su temperature najtoplije, a sunce je najsjajnije. Nije to lo dan za predah od hvatanje svih tih zraka i za ostanak izvan suneve svjetlosti.
CAMILLE FLAMMARION: PROPAST SVIJETA
"iva je to vizija budunosti; silna, fantazija Flammarionova prenosi nas kroz bezdane vremena, da u dvadeset i petom stoljeu gledamo dramu, to je proivljava tadanji svijet. Rodu je ljudskom zaprijetila pogibao; iz dubina svemirskih rui se k Suneti zvijezda repatica (komet), koja e se po raunima astronoma sukobiti s naom Zemljom. Ali ne uzbuuje ljude samo to. Astronomi javie, da su i pare repatiina repa otrovne, jer se u glavnom sastoje od ugljikova oksida, pa zloguci navijetaju, da e zloslutnica zvijezda otrovati i satrti sav ivot zemaljski."
Gatai vremena u ivotinjskom i bilinskom carstvu.
Poznato je, da je mnotvo ivotinja i bilina osjetljivo na dolazeu promjenu vremena, koju one svaka na svoj nain pokazuju. Kod ivotinja je ta slutnja instinktivna, a samo se kod nekih pokazuje i promjena na tijelu, (n. pr. vlana vuna kod ovaca). Kod bilina nastaje promjena uslijed utjecaja vlage i temperature. Koji su najzanimljiviji gatai u prirodi, te kako protumaiti makino odbijanje vrenja nude, a kako bezvoljnost ovaca, ili rojenje komaraca proitajte u lanku.
NESLATKI EER
"U Samarkandu, oko drevne damije ah-i-Zinda rastu 4 rijetka stabla iz roda zizifus koje mjesno stanovnitvo zove mongolskom rije ilan. Sjemenje tog drvea dopremljeno je, kako se vjeruje, iz Indije."
ANDRE CITREN
Andr-Gustave Citron (5. veljae 1878. - Pariz, 3. srpnja 1935.), francuski inenjer nizozemskog podrijetla. Tvornica automobila Citron nosi njegovo ime. Andr-Gustave je peto i posljednje dijete nizozemskih idova Leviea Citroena i Mazre Kleinmann (Varava, Poljska). Obitelj Citroen se 1837. preselila iz Amsterdama u Pariz i promijenila prezime u Citron. Androv otac je poinio samoubojstvo kad je Andr imao dvije godine. Andr je diplomirao na cole Polytechnique 1900. Za vrijeme Prvog svjetskog rata poeo je masovno proizvoditi oruje. Andr je osnovao Citron 1919. i time postao etvrti proizvoa u svijetu za vrijeme 1930-ih. Preminuo je od raka eludca 3. srpnja 1935., a pokopan je u Cimetiere du Montparnasse u Parizu. U Automobilsku kuu slavnih primljen je 1998.
JIM MORRISON
Jim Morrison (Melbourne, Florida, 8. prosinca 1943. - Pariz, 3. srpnja 1971.), ameriki pjeva, legendarni voa Doorsa Sin admirala SAD ratne mornarice George Stephena Morrisona i Clare Clark Morrison. U sijenju 1964. odlazi u junu Kaliforniju. Tamo zapoinje studirati kinematografiju na UCLA-u, koju je zavrio do kraja i upoznaje klavijaturista Raya Manzareka. Manzarek je tada svirao u blues grupi Rick and the Ravens. Budui da je Manzarek bio oduevljen Morrisonovm pjesmom Moonlight Drive njih dvoje formiraju Doorse. Pridruuje im se na bubnjevima John Densmore, a na njegov nagovor mjesto gitariste dobiva Robbie Krieger. Nakon to je 1965. godine zavrio studij Morrison je zapoeo voditi boemski ivot u Venice Beachu kraj Los Angelesa. Morrison nije znao svirati niti jedan instrument, ali je pridonosio komponiranju tako to bi ve u glavi imao melodiju za svoj tekst. Osim to je bio pjeva The Doorsa, bio je autor nekoliko knjiga poezije, dokumentaraca,kratkog filma i ranog muzikog video spota za pjesmu The Unknown Soldier.
RADOSLAV KATII
Radoslav Katii (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski lingvist, povjesniar i kulturolog. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasinu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija ope lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveuilitu u Beu. lan HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveke akademije i Academiae Europae. Na podruju slavistike je najrenomiraniji hrvatski strunjak u meunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj nain je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku knjievnost i komparativnu kroatistiku.
FRANZ KAFKA
Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - sanatorij Kierling kraj Bea, 3. lipnja 1924.), idovski pisac. Roen u Pragu, u doba Austro-Ugarske monarhije, Kafka potjee iz imune idovske obitelji u kojoj je dominirao radini, no esto tiranski i samovoljni otac. Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i aloginu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjeajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloeni prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokuiti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima Proces (1925.), Zamak (1926.) i Amerika (1927.), kao i u mnotvu kraih i duljih pripovijesti, meu kojima se istie Preobrazba (1915.). Praktiki sva Kafkina djela su prevedena na hrvatski. Preobrazba (Die Verwandlung; 1915.) Umjetnik u gladovanju (Ein Hungerknstler; 1922.) Proces (Der Proze; 1925.) Zamak (Das Schlo; 1926.) Amerika (1927.)