![IDX01884 - [Četrnaest] 14. godina ½Teko-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronička graša] : časopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graša, E-knjiga
E-graša, članci u knjizi
E-graša, note
E-graša, knjige
E-graša, članci-separati
E-graša, grafike
E-graša, novine
E-graša, rukopisi
E-graša, časopisi
E-graša, sitni tisak
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
KOLSTVO
POINT, VARADIN
Gimnazija VARADIN
Medicinski fakultet sveučilita u Splitu
FRANJO KOĘEC
Hrvatsko prirodoslovno drutvo, Zagreb
Sveučilina knjinica sveučilita JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opęa Bolnica Varadin, Varadin
GMV Varadin
Narodna knjinica PETAR PRERADOVIĘ Bjelovar
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE:
Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadraj...).
Odabirom vrste graše suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo.
Tekst koji traimo moe biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat neęe sadravati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izraavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti ęe vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graše te multimedije.
MEŠUNARODNI DAN ENA
Mešunarodni dan ena (skraęeno Dan ena) obiljeava se 8. oujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i drutvena dostignuęa pripadnika enskog spola. Prvi Dan ena je obiljeen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Izmešu ostalih vanih povijesnih dogašaja, njime se obiljeava i poar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 ena.
Mešunarodni dan ena (skraęeno Dan ena) obiljeava se 8. oujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i drutvena dostignuęa pripadnika enskog spola. Prvi Dan ena je obiljeen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Izmešu ostalih vanih povijesnih dogašaja, njime se obiljeava i poar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 ena.
O katodnim zrakama
"Kad je prije tri godine W. D. Coolidge objavio svoje prve izvjetaje o čudesima katodnih zraka, naiao je na veliko nepovjerenje. Dvojili su o njegovoj tvrdnji, da jedna katodna zraka moe da ubije mia u 1/10 sekunde, a da nisu ostali znakovi izgaranja. Ali kad su stigle vijesti o novim pokusima, bilo je veę manje skeptika i podrugljivaca."
"Kad je prije tri godine W. D. Coolidge objavio svoje prve izvjetaje o čudesima katodnih zraka, naiao je na veliko nepovjerenje. Dvojili su o njegovoj tvrdnji, da jedna katodna zraka moe da ubije mia u 1/10 sekunde, a da nisu ostali znakovi izgaranja. Ali kad su stigle vijesti o novim pokusima, bilo je veę manje skeptika i podrugljivaca."
JEFFREY EUGENIDES
Jeffrey Eugenides Kent (rošen 8. oujak 1960) američki je romanopisac i pisac kratkih priča, te dobitnik Pulitzerove nagrade; najpoznatiji je po romanu "Nevina samoubojstva". Eugenides je najvie poznat po svoja prva dva romana, "Nevina samoubojstva" (Virgin Suicides, 1993) i "Srednji rod" (Middlesex , 2002). Njegov roman "Bračni zaplet" (The Marriage Plot) objavljen je u listopadu, 2011. Eugenides je rošen u Detroitu, Michigan, grčkog je i irskog podrijetla. Pohašao je privatnu kolu Liggett na sveučilitu Grosse Pointe. Diplomirao je na Sveučilitu Brown 1983. godine. Kasnije je dobio i diplomu iz kreativnog pisanja na Sveučilitu Stanford.
Jeffrey Eugenides Kent (rošen 8. oujak 1960) američki je romanopisac i pisac kratkih priča, te dobitnik Pulitzerove nagrade; najpoznatiji je po romanu "Nevina samoubojstva". Eugenides je najvie poznat po svoja prva dva romana, "Nevina samoubojstva" (Virgin Suicides, 1993) i "Srednji rod" (Middlesex , 2002). Njegov roman "Bračni zaplet" (The Marriage Plot) objavljen je u listopadu, 2011. Eugenides je rošen u Detroitu, Michigan, grčkog je i irskog podrijetla. Pohašao je privatnu kolu Liggett na sveučilitu Grosse Pointe. Diplomirao je na Sveučilitu Brown 1983. godine. Kasnije je dobio i diplomu iz kreativnog pisanja na Sveučilitu Stanford.
MATO LOVRAK
Mato Lovrak (08.03.1899.,Veliki Grševac- 14.03.1974., Zagreb), autor pripovijetki i romana za djecu. Niu gimnaziju zavrio u Bjelovaru, Učiteljsku kolu u Zagrebu. Radio kao učitelj u Kutini, Ilovskom Klokočevcu, Velikom Grševcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. U knjievnosti se javlja 30-ih godina. Djela: Slatki potok i druge priče za djecu (1930.), Djeca Velikog sela (1930.), Druba Pere Kvrice (1933.), Divlji dječak 81934.), Doka Bedakovię (1938.), Neprijatelj broj 1 (1938.), Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri (1938.), Anka Brazilijanka (1939.), Micek, Mucek i Dedek (1939.), Sretna zemlja (1940.), Prijatelji (1941.), O uvjebavanju dječjih priredaba 81950.), Dijamant u trbuhu (1951.), Dječak konzul (1954.), Nai dječaci i druge priče (1954.), Prozor do vrta (1955.), Tri dana ivota (1957.), Devetorica hrabrih (1958.), Drveni zid (1958.), Iskrica (1958.), Snaši se djede (1958.), Dobra oluja i druge priče (1959.), Slamnati krovovi (1963.), Putovanje od 35 koraka (1963.), Katięev dom (1964.), Sabrana djela 1-15 (1964.), Sabrana dela 81964.), U mraku (1964.), Zeleni otok (1964.), Andrija Jug i svijet danas (1967.), Gimnazijalac (1969.), Izabrana djela, PSHK, knj.98 (1971.)
Mato Lovrak (08.03.1899.,Veliki Grševac- 14.03.1974., Zagreb), autor pripovijetki i romana za djecu. Niu gimnaziju zavrio u Bjelovaru, Učiteljsku kolu u Zagrebu. Radio kao učitelj u Kutini, Ilovskom Klokočevcu, Velikom Grševcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. U knjievnosti se javlja 30-ih godina. Djela: Slatki potok i druge priče za djecu (1930.), Djeca Velikog sela (1930.), Druba Pere Kvrice (1933.), Divlji dječak 81934.), Doka Bedakovię (1938.), Neprijatelj broj 1 (1938.), Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri (1938.), Anka Brazilijanka (1939.), Micek, Mucek i Dedek (1939.), Sretna zemlja (1940.), Prijatelji (1941.), O uvjebavanju dječjih priredaba 81950.), Dijamant u trbuhu (1951.), Dječak konzul (1954.), Nai dječaci i druge priče (1954.), Prozor do vrta (1955.), Tri dana ivota (1957.), Devetorica hrabrih (1958.), Drveni zid (1958.), Iskrica (1958.), Snaši se djede (1958.), Dobra oluja i druge priče (1959.), Slamnati krovovi (1963.), Putovanje od 35 koraka (1963.), Katięev dom (1964.), Sabrana djela 1-15 (1964.), Sabrana dela 81964.), U mraku (1964.), Zeleni otok (1964.), Andrija Jug i svijet danas (1967.), Gimnazijalac (1969.), Izabrana djela, PSHK, knj.98 (1971.)
SHERWOOD ANDERSON
Sherwood Anderson (Camden, 13. rujna 1876. - Colon, Panama, 8. oujka 1941.), američki knjievnik Pobunjenik je protiv standardizacije ivota u industrijskoj civilizacije, o čemu pie u romanima ½Sin Windyja Macphersona½, ½Ljudi na maru½, ½Siromaan bijelac½ i, napopularnijim, ½Crni osmjeh½. U zbirci novela ½Winesburg. Ohio½ prikazuje sputane mlade sanjare i ljude promaene egzistencije u ambijentu američkog gradięa na Srednjem zapadu, sredini koja gui njihove emocije i iskrivljuje njihove ličnosti. U toj knjizi, kao i u zbirci ½Trijumf jajeta½, odriče se zapleta u korist ivotne autentičnosti. Snano je utjecao na novije američke pisce, posebno na Hemingwaya, dok je proao snaan utjecaj Gertrude Stein i psihoanalize, stvarajuęi romane i pripovjetke u znaku pobune protiv reda i stege koje nameęe ivot u industrijskoj civilizaciji i s vjerom u iskupiteljsku snagu Erosa.
Sherwood Anderson (Camden, 13. rujna 1876. - Colon, Panama, 8. oujka 1941.), američki knjievnik Pobunjenik je protiv standardizacije ivota u industrijskoj civilizacije, o čemu pie u romanima ½Sin Windyja Macphersona½, ½Ljudi na maru½, ½Siromaan bijelac½ i, napopularnijim, ½Crni osmjeh½. U zbirci novela ½Winesburg. Ohio½ prikazuje sputane mlade sanjare i ljude promaene egzistencije u ambijentu američkog gradięa na Srednjem zapadu, sredini koja gui njihove emocije i iskrivljuje njihove ličnosti. U toj knjizi, kao i u zbirci ½Trijumf jajeta½, odriče se zapleta u korist ivotne autentičnosti. Snano je utjecao na novije američke pisce, posebno na Hemingwaya, dok je proao snaan utjecaj Gertrude Stein i psihoanalize, stvarajuęi romane i pripovjetke u znaku pobune protiv reda i stege koje nameęe ivot u industrijskoj civilizaciji i s vjerom u iskupiteljsku snagu Erosa.
