Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Svjetski dan socijalne pravde - 20.02.2013.
Edward Schillebeeckx je rekao: Ono to sanja sam, ostaje samo san; meutim, ono to sanja s drugima, moi e postati stvarnost. Svjetski dan socijalne pravde prvi puta se slavi od 20. veljae 2009.g. nakon jednodunog odobrenja 192 drave, lanica Ujedinjenih naroda, koje je doneseno na Generalnoj skuptini u studenome 2007. S obzirom na potrebu snanog ukljuivanja vano je sjetiti se da je u izgraivanju Svjetskog dana socijalne pravde Skuptina prepoznala potrebu ujedinjavanja snaga meunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromatva, kako bi porasla zaposlenost i dostojanstvo rada, jednaka mogunost i pristup blagostanju i pravdi za sve mukarce i ene.
FRANJO KOEC I NJEGOVO DJELO 1882.-1968.
"Znanstveni skup je sastavni dio obiljeavanja 125. obljetnice roenja, 40. obljetnice smrti i 100. obljetnice dolaska Franje Koeca u Varadin te zajedno s istovremeno postavljenom izlobom Predanost prirodi i ovjeku -Franjo Koec (1882-1968) pokazuje kako ga interpretiramo i vrednujemo danas. Raznolika i zanimljiva graa iz ostavtine Franje pl. Koeca omoguava sagledavanje i analizu njegova rada s razliitih motrita. Teko je odrediti je li najprije bio botaniar ili zoolog, pedagog ili muzelac, estet ili inovator, meutim, zavidni rezultati u svakoj spomenutoj disciplini govore o njegovoj linosti kao ovjeka i prirodozna Na podruje prirodoslovnih istraivanja uao je 1903. godine, neposredno uoi etverogodinjeg studija na Mudroslovnom fakultetu, voen osobnim sklonostima, koje je ve pokazao u gimnazijskim danima, ka prouavanju prirode i sakupljanju prirodnina. Cijeli ivot, tijekom est desetljea aktivnog terensko istraivakog rada se usavravao i kao to sam kae stjecao potrebna iskustva."
Krv kao oruje
"Meu razlinim orujem, kojim je priroda opskrbila svoja iva bia u borbi za bitak, jedno je od najosebujnijih upotreba vlastite krvi u svrhu obrane od neprijatelja. Ovaj nain obrane poznat je dosad samo kod kukaca, kako kod odraslih ivotinja, tako kod liinaka." Vie proitajte u lanku.
ROBERT ALTMAN
Robert Altman, (Kansas City, 20. veljae 1925. - Los Angeles, 20. studenog 2006.), ameriki redatelj, scenarist i producent. Sudjelovao je u 2. svj. ratu kao pilot. Nakon rata studira tehniku na sveuilitu Missouri; potom radi kao novinar, te pie i objavljuje prie. Godine 1946. s G.W.Georgeom pie sinopsis za film Tjelohranitelj R.Fleischera, a od 1949. do 1955. godine reira reklame i namjenske dokumentarne filmove. Kao redatelj igranog filma debitira 1955. filmom Delinkventi (The Delinquents), kojim ne pobuuje veu pozornost kritike kao ni sljedeim filmom - kompilacijskom Priom o James Deanu (The James Dean Story, 1957., suredatelj s G.W.Georgeom). Filmom M.A.S.H. (1970.) postie veliki uspjeh kod kritike i publike i osvaja Zlatnu palmu u Cannesu - velik dio kritike ga proglaava najeminentnijim predstavnikom modernog amerikog filma. Iste godine reira ekscentrinu komediju Brewster Mc Cloud.
RICHARD MATHESON
Richard Matheson (20.02.1926.,Allendale, New Jersey, US ) je ameriki pisac i scenarist. anrovi koje pie su horor, znanstvena faktastika i fantasy. Autor romana Ja sam legenda. Napisao je i nekoliko nastavaka serije Zona sumraka. 1943. godine diplomirao je na Brooklyn Techical High School. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu. Novinarstvo je zavrio na Sveuilitu Missouri te se preselio u Kaliforniju 1951. godine. Oenio se Ruth Ann Woodson 1. srpnja 1952. godine i dobio 4 sina od kojih su trojica takoer pisci.
HUNTER STOCKTON THOMPSON
Hunter Stockton Thompson (18.7. 1937 20.2. 2005) bio je ameriki novinar i pisac. Pripisuje mu se stvaranje Gonzo novinarstva, stila novinarstva u kome se reporteri toliko uivljavaju u predmet svojih reportaa da postaju glavnim junacima svojih pria. Takoer je poznat po zagovaranju i upotrebi psihodelinih i drugih droga za mijenjanje svijesti (a neto manje i alkohola i vatrenih oruja), svojim libertarijanskim pogledima, kao i ikonoklastikom preziru prema autoritetima. Thompson je odrastao u Louisvilleu, kao dijete Jacka Roberta Thompsona, slubenika osiguravajueg zavoda, i domaice Virginije Davidson Ray. U djetinjstvu ga je zanimao sport, pogotovo bejzbol. Godinu dana kasnije Thompson je put u Las Vegas radi izvjetavanja s lokalne moto-utrke iskoristio kao inspiraciju za reportau od koje je napravio roman Fear and Loathing in Las Vegas, koji je postalo njegovo najpoznatije djelo. Iako je i ranije eksperimentirao s Gonzo novinarstvom, ta je knjiga postala najbolji primjer tog stila, a mnogi je smatraju najboljim opisom poetka kraja kako amerikog sna, tako i kontrakulture 1960-ih.