Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice - 29.03.1254.
Papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogosluju u hrvatskim krajevima gdje je u uporabi. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima zadralo sve do 19. st. Ve poetkom 16. st. sve je vie potiskuje latinica. Autor ovog pisma je iril, bizantski redovnik iz Soluna. iril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagoeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Mala riba veliki zloinac
"U vodama June Amerike ivi mala riba, koju zovu Piraya ili Pirai, a znanstveno joj je ime Pygocentrus piraya. Piraje spadaju medu najopasnije grabeljivce tamonjih voda, pa kau, da su unato svojoj neznatnoj veliini strane kao morski pas i drugi orijai mora, stranije od istih krokodila, koji ive takoer u onim vodama. "
SLAVA RAKAJ
Slava Rakaj (Ozalj, 2. sijenja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. oujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najvii domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Od roenja gluhonijema, osnovnu i srednju kolu zavrila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beu. U slikanje ju je povremeno upuivao Bela iko Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duevnog poremeaja, Slava je naslikala i svoj poznati Autoportret, a nakon toga njezini radovi postaju sve vie izraz ekspresije, mjeavina vizualnog i fantastinog, da bi napokon u samoj duevnoj bolesti 1902. poela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izlobi Drutva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i poetkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izlobi Drutva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolnikom groblju koje je u meuvremenu zaputeno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.
JO NESBO
Jo Nesbo (roen 29. oujka 1960) je norveki autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvenda", "avolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je vie od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norvekoj, a njegov rad je preveden na vie od etrdeset jezika. Nesbo je roen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norvekoj koli za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalistikim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveki rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je takoer objavio svoju prvu djeju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni meetar prije nego je zapoeo svoju karijeru pisanja.