Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Europski dan jezika - 26.09.2001.
Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001. godine "Europske godine jezika" s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja. U povodu tog dana 26. rujna organiziraju se različite aktivnosti. Cilj akcijskog dana je vrjednovanje svih jezika i kultura kao i doprinos osoba koje posjeduju prednosti višejezičnosti, povećanju individualne višejezičnosti i motivaciji ljudi u Europi o doživotnom učenju jezika. Pri tome je povećana pozornost na očuvanje bogate baštine 200 europskih jezika.
G.Kodinec: Povijest domaćih životinja
"Kao što u prirodi, sva živa bića pa i životinje održavaju ravnotežu i harmoniju, tako isto u životu i ekonomskom djelovanju čovjeka domaće životinje predstavljaju značajnu kariku, i osim čisto privredne vrijednosti, zadovoljavaju mnoge kulturne i estetske zahtjeve. S ekonomskog stanovišta najvažnija uloga domaćih životinja sastoji se u tome, Što one služe kao transformator, jer u svom tijelu pretvaraju manje vrijedne biljne sastojiNe u animalne proizvode visoke hranjive vrijednosti. "
clanak
Ta divna stvorenja u hrvatskim povijesnim zabilješkama
"Kako su živjeli stari Hrvati od stoljeća sedmog u suživotu s prirodom i njezinim životinjskim svijetom? Kad je tzv. novo doba u Hrvatsku donijelo pljačkaške horde Turaka, promijenio se i sklad između ljudi i životinja. Da bi sačuvali goli život, naši su se stari bili prisiljeni bježati u utvrđene gradove i sela. Tamo su se morali smještati na mnogo manjem prostoru, a osim toga i ono malo sa sobom dovučenih domaćih životinja još je povećavalo stisku i zakrčenost."
Autor0000011219
BELA BARTOK
Béla Viktor János Bartók (Nagyszentmiklós, 25. ožujka 1881. - New York, 26. rujna 1945.), mađarski skladatelj. Prvu glazbenu poduku iz klavira dobio je od majke, a već s deset godina prvi put je javno nastupio kao pijanist. Na Glazbenoj akademiji u Budimpešti studirao je skladanje i klavir, te se razvio u izvanrednog virtuoza na klaviru. Na koncertima je često svirao sa svojom suprugom, pijanisticom Dittom Paszthory. Prvi značajniji uspjeh doživio je izvedbom baleta-pantomime Drveni princ, te izvedbom opere Dvorac Modrobradog.U SAD-u mu je povjerena znanstvena obrada zbirke snimaka narodnih melodija. Skupljao je i proučavao narodnu glazbu, osobito mađarsku, te zabilježio više od 10.000 izvornih narodnih melodija. Ubraja se među začetnike tzv. nove glazbe 20. stoljeća. Njegova ekspresionistička djela su u javnosti nailazila na priličan otpor. Publika je slabo marila za njegova djela, bio je bolestan, u oskudici i zaboravljen. Tek je godinu dana prije Bartókove smrti izvedba Koncerta za orkestar, koji je skladao u bolnici, postigla veliki uspjeh. Umro je u New Yorku, 26. rujna 1945. godine od leukemije (prvi simptomi su se javili 1940.), a veliku svjetsku slavu njegova su djela postigla tek nakon skladateljeve smrti. Pokopan je na groblju u New Yorku, a u ljeto 1988., posljednje godine komunističke Mađarske, ostaci su mu prebačeni na groblje u Budimpešti.
Autor0000001041
THOMAS S. ELIOT
Thomas Stearns Eliot (St. Louis, 26. rujna 1888. - London, 4. siječnja 1965.), engleski pisac, pjesnik, književni kritičar, američkog porijekla. Jedan od najpoznatijih europskih pjesnika 20. stoljeća, dobitnik mnogih nagrada, među njima Nobelove 1948. i Goetheove 1954. Nosilac 16 počasnih doktorata. Eliot je od 1898. do 1905. pohađao akademiju Smith, školu za dječake, gdje je studirao latinski, grčki, francuski i njemački. Od rane dobi pokazivao je izvanrednu nadarenost za pisanje poezije. Isprva je pisao pod utjecajem Omara Khayyama. Nakon završetka akademije, od 1906. je pohađao sveučilište Harvard i diplomirao nakon tri godine, umjesto uobičajenih četiri. Kasnije je radio kao asistent na sveučilištu. Počeo objavljivati ​​svoje pjesme u sveučilišnom časopisu kojem je postao urednikom. U to vrijeme je počeo čitati o simbolističkom pokretu u književnosti i prvi se put upoznao s imenima poput Rimbauda i Verlainea. Tijekom studija je prijateljevao s Conradom Aikenom. Od 1910. do 1911. je živio u Parizu i na Sorboni slušao predavanja o filozofiji i jeziku. Između ostalih slušao je predavanja Henrija Bergsona i Alain-Fourniera. 1911. se vratio na Harvard da bi doktorirao filozofiju. Proučavao je budizam i hinduizam te indijsku kulturu. Da bi mogao čitati religijske tekstove, naučio je sanskrt. 1914. je dobio stipendiju za Merton College na sveučilištu Oxford. Prije toga je posjetio njemački grad Marburg, a nakon izbijanja Prvog svjetskog rata je otišao u London te se vratio na Oxford. U kolovozu 1920. je u Parizu u društvu Wyndhama Lewisa sreo Jamesa Joycea s kojim je ubrzo postao dobar prijatelj. Godine 1925. je počeo raditi za izdavačku kuću Faber and Gwyer (kasnije poznatiju kao Faber and Faber) gdje je proveo ostatak karijere, stekavši s vremenom položaj direktora.Eliot je umro 4. siječnja 1965. u Londonu od plućnog emfizema.