Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
DAN RUDARA - 02.03.1921.
Na današnji dan labinski rudari 1921. godine organizirali su štrajk i demonstracije i pod krilaticom Kova je nasa ( Rudnik je naš ) proglasili Labinsku Republiku. I prije nego što su fašisti ojačali i došli na vlast u Italiji, napali su sindikalne predstavnike raških rudnika u Trstu. To je bila iskra koja je pokrenula pobunu oko 2.000 labinskih rudara. Proglasili su Republiku, uspostavili komitete i organizirali «crvene straže» kao zaštitu od fašista. Od 02. ožujka sami su organizirali proizvodnju. U pobuni su im se pridružili lokalni težaci. Talijanske vlasti odlučile su slomiti Labinsku Republiku poslavši vojsku na rudare. Talijanska vojska je 08.travnja napala rudare i slomila njihov otpor. Pobuna je u krvi ugašena, a radničke vođe kažnjeni. Lokalna legenda kaže kako je grupa rudara pobjegla u jedno od okna rudnika i zauvijek nestala. Mnogi tj. većina smatra da je 1921. godina i Labinska Republika bila početak organiziranog otpora fašizmu.
clanak
Koliko pojede čovjek u jednoj godini?
"Prema statistici posljednjih godina prije rata dolazi u Njemačkoj na odraslog čovjeka godišnji potrošak hrane od 666 kg."


Autor0000003778
MARIJA JURIĆ ZAGORKA
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Autor0000013839
THEODOR SEUSS
Theodor Seuss Geisel (02.03.1904., Springfield, Massachusetts, SAD - 24.09.1991., La Jolla, Kalifornija, SAD), poznatiji kao Dr.Seuss, bio je američki pisac knjiga za djecu i strip crtač. U Europi je najpoznatiji po knjizi "Kako je Grinch ukrao Božić". Geisel je također pisao pod pseudonimima Theo LeSieg i Rosetta Stone. Objavio je preko 40 knjiga i jedan je od najčitanijih autora knjiga za djecu engleskog govornog područja. Prema knjigama nastali su filmovi: "Kako je Grinch ukrao Božić!", "Mačak u šeširu" i Horton te brojne televizijske adaptacije tih i drugih njegovih knjiga. Godinu dana nakon samoubojstva njegove prve supruge Helen, 1968. oženio se sa svojom drugom suprugom Audrey Geisel. Umro je 24. rujna 1991., nakon duge bolesti.
Autor0000010839
SIJIE DAI
Sijie Dai (02.03.1954. (Chengdu, Sichuan, CN) francuski pisac i filmaš kineskog podrijetla. Budući da je došao iz obrazovane obitelji srednje klase, maoistička Vlada ga je poslala na preodgoj u kamp u ruralnom Sichuan uod 1971 do 1974, za vrijeme Kulturne revolucije. Nakon povratka, bio je završio srednju školu i fakultet, gdje je studirao povijest umjetnosti. Godine 1984, napustio je Kinu zbog Francuske stipendije. Tamo je razvio strast za filmove i postao redatelj. Prije nego što se okreće pisanju, napravio je tri kritički hvaljena dugometražna filma: Kina, tugo moja (1989) (izvorni naslov: Chine, ma douleur), Le mangeur de Lune i Tang, le onzième. Također je napisao i režirao adaptacijz "Balzac i kineska mala krojačica", objavljen u 2002. Živi u Parizu i piše na francuskom.
Autor0000009290
BRATOLJUB KLAIĆ
Adolf Bratoljub Klaić (Adolf Klotz) (Bizovac, 27. srpnja 1909. - Zagreb, 2. ožujka 1983.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj. Rođen je u Bizovcu kod Valpova. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, češki i njemački jezik. Stručno se usavršavao u Poljskoj i Češkoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovačko narječje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao član Državnoga ureda za jezik NDH Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po Rječniku stranih riječi, koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rječnik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti) te jezično priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti (Između jezikoslovlja i nauke o književnosti, 1972). Bratoljub Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezični normativist.