Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...). Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Slika
Dan svjesnosti o pingvinima
Dan svjesnosti o pingvinima obilježava se 20. sijeènja. Pingvini su skupina vodenih neleteæih ptica koji gotovo iskljuèivo žive u južnoj hemisferi, posebice na Antarktici. Vrlo su prilagoðeni za život u vodi, imaju crno bijelo perje i krila razvijena u oblik peraja. Iako su im krila beskorisna za let, u vodi su izuzetno okretni. Zbog svog izgleda i simpatiènog naèina kretanja geganja i sanjkanja na trbuhu stekli su mnoge simpatije diljem svijeta. Ovaj dan možete obilježiti tako da nauèite nešto novo o pingvinima, posjetite zoološki vrt, donirate novac, ili jednostavno pogledate neki film ili dokumentarac s prijateljima.
clanak
DAN GRADA OTOÈCA
Otoèac je grad u Lièko senjskoj županiji. Latinski naziv za Otoèac je Bivium.Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protjeèe rijeka Gacka. Otoèac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj izmeðu Velebita i Male Kapele.Arheološkom (Japodskom) zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture (nakit, oružje, oruðe, posuðe) život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog bronèanog doba, tj. 10. stoljeæu prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista. Etnografska zbirka ocrtava tradicijski život i kulturu Gacke u posljednjih stotinjak godina kroz izložene predmete tradicijske kulture karakteristiène za ovo podruèje (alatke za izradu tekstilnih proizvoda, proizvoda od gline) te mušku i žensku narodnu nošnju. Osobito vrijedna je Spomena zbirka akademskog slikara Stojana Aralice, rodom iz Otoèca, svjetski poznatog kolorista. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige. U Otoècu djeluje katedra Èakavskog sabora pokrajine Gacke.
clanak
Kokosov rak samotar
"Jedan od najèudnovatijih raka je tropski kokosov rak samotar (Birgus latro),koji se mnogo bavi na kopnu i rado ispinje na drveæe u potrazi za hranom. Vrlo zanimljiva opažanja o tom raku iznio je F. Kopfstein, koji je prouèavao njegovu biologiju na Otocima Troje Braæe."
Autor0000013973
FEDERICO FELLINI
Federico Fellini (Rimini, 20. sijeènja 1920. - Rim, 31. listopada 1993.), talijanski filmski redatelj i scenarist, jedan od najutjecajnijih redatelja u XX. stoljeæu. Roðen i odgojen u Riminiju, njegova djeèaèka iskustva kasnije æe imati veliku ulogu u nekim njegovim filmovima, kao Vitelloni (1953.), 81/2 (1963.) i Amarcord (1973.). Godine 1993.Fellini je dobio Oscara "kao priznanje za njegova kinematografska dostignuæa koja su zapanjila i zabavljala publiku diljem svijeta". Iste godine, toènije 31. listopada, Federico Fellini umire u Rimu od srèanog udara, samo dan nakon svoje 50. godišnjice braka. Njegova supruga, Giulietta Masina, preminula je 23. ožujka 1994. od raka pluæa. Fellini, Giulietta Masina i njihov sin Pierfederico pokopani su u istoj bronèanoj grobnici koju je napravio Arnaldo Pomodoro. Oblikovana kao pramac broda u vodi, grobnica se nalazi na ulazu u groblje u Riminiju. Meðunarodna zraèna luka Federico Fellini u Riminiju nazvana je u njegovu èast.
Autor0000012244
AUDREY HEPBURN
Audrey Hepburn (Bruxelles, Belgija, 4. svibnja 1929. - Tolochenaz kod Lausanne, Švicarska, 20. sijeènja 1993.), filmska i kazališna glumica nagraðena Oscarom, manekenka i humanitarka. Roðena je kao Audrey Kathleen Ruston u Bruxellesu i bila je jedino dijete Josepha Victora Anthonya Rustona, irskog bankara, i barunice Elle van Heemstra, pripadnice nizozemske aristokracije èiji su preci bili francuski i engleski kraljevi, a otac bivši guverner Francuske Gvajane. Audreyin je otac tek kasnije svojem prezimenu dodao Hepburn. Zatim joj je ponuðena uloga u filmu Praznik u Rimu s Gregoryem Peckom. Za svoju je glumu 1953. godine osvojila Oscara za najbolju glumicu. Godinama kasnije, kad ju je Barbara Walters pitala koji je njezin najdraži film, Hepburn je bez oklijevnja odgovorila - Praznik u Rimu, zato što ju je taj film uèinio zvijezdom. Postavši jednom od najpopularnijih hollywoodskih atrakcija, Audrey Hepburn je glumila u filmovima s drugim velikim glumcima kao što su Fred Astaire u Smiješnom licu, Humphrey Bogart i Gary Cooper u Ljubavi poslijepodne, George Peppard u Doruèku kod Tiffanyja, Cary Grant u Charadeu, Rex Harrison u My Fair Lady, Peter O'Toole u Kako ukrasti milijun i Sean Connery u Robin i Marian.