Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
MEĐUNARODNI DAN OBITELJI - 15.05.1989.
Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece". kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Svake godine se raznim događajima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet.
clanak

UMJETNO SUNCE


"Godine 1896. je danski liječnik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opažanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota priča, da je do svojih otkrića došao promatrajući mačku, koja je ležala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se približavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."

clanak

ISKORIŠĆIVANJE SOKOVA ŽIVIH STABALA


"Još od davnih vremena bavili su se ljudi vađenjem odnosno crpenjem sokova iz živih stabala. To se vršilo navrtanjem, bušenjem i zarezivanjem brestovih, javorovih, jasenovih, smrekovih, ariševih, borovih i mnogih vrsta tropskih stabala. Time se dobivala tekućina, koja je u bezvodnim i močvarnim krajevima, mogla poslužiti kao piće, a zatim kao sirup, omamljujuće piće, mliječni sok (latex), terpentin, smola, kaučuk, gutaperka, šećer, guma, i t. d."

clanak

HRASTOV SVILAC


"Hrastov svilac mnogo se uzgaja u Mandžuriji gdje ukupna površina hrastovih šuma iznosi 2,2 milijuna hektara, od koje se za uzgoj hrastova svilca iskorištava oko 20%. Godišnja proizvodnja čahura u Mandžuriji jeste 40 do 50 hiljada tona. Prvi pokušaji uzgoja hrastova svilca u Sovjetskom Savezu započeli su godine 1927."

Autor0000005810
EMILY DICKINSON
Emily Elizabeth Dickinson (Amherst, Massachusetts, 10. prosinca 1830. - 15. svibnja 1886.), američka pjesnikinja. Smatra se jednom od najvećih američkih pjesnikinja. Kao djevojka zbog zdravstvenih problema veći dio vremena provodi u kući neprestano čitajući knjige i pišući pjesme. Za svoga života objavila je samo 7 pjesama, ali nakon njene smrti među njezinim privatnim stvarima pronalaze kolekciju od preko 1000 pjesama od kojih mnoge nisu bile završene. Umrla je u 56. godini života, 15. svibnja 1886 godine. Kompletirana i uređena kolekcija svih njenih pjesama prvi put je objavljena 1890. godine u Bostonu četiri godine poslije njene smrti. Više od sedamdeset prijevoda odabranih pjesama Emily Dickinson po prvi put je objavljeno u knjizi Tiše Od Sna 2008. Ovo je prva knjiga prijevoda pjesama na hrvatski jezik najznačajnije američke pjesnikinje.
Autor0000000666
MIHAIL BULGAKOV
Mihail Afanasjevič Bulgakov (Kijev, 15. svibnja 1891. - Moskva, 10. ožujka 1940.), ruski sovjetski književnik, najpoznatiji po romanu "Majstor i Margarita". Nakon završetka studija medicine postaje vojni liječnik. U lokalnim je novinama objavljivao članke i feljtone i dramske tekstove za lokalno kazalište. Godine 1921. preselio se u Moskvu i započeo plodan literarni rad. Za života je bio poznatiji kao dramski pisac, no piše i prozu. Pripada među najveće satiričare ruske književnosti. Najpoznatije mu je djelo roman "Majstor i Margarita", a važnija prozna djela su i roman "Bijela garda", zbirke pripovijesti "Đavolijada" i "Bilješke mladog liječnika" te novele "Kobna jaja" i "Pasje srce". Prema romanu "Majstor i Margarita" snimljeni su brojni filmovi i TV serije. Djela prevedena na hrvatski jezik "Pseće srce", Bookglobe, Zagreb, 2002., ISBN 953-6535-16-5 "Crni snijeg" (kazališna novela), Bookglobe, Zagreb, 2002., ISBN 953-6535-16-5 "Crni snijeg" (kazališna novela), Bookglobe, Zagreb, 2001., ISBN 953-6535-12-2 "Majstor i Margarita", Zagreb, 1969.