Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan Roma
Meunarodni Dan Roma (8. travnja) je dan za slavljenje romske kulture i podizanje svijesti o problemima s kojima se suoavaju romski ljudi. Dan je slubeno objavljen u 1990 u Serocku u Poljskoj, mjestu etvrtog Svjetskog Romskog kongresa o Meunarodnoj romskoj uniji (IRU), u ast prvog velikog meunarodnog susreta predstavnika Roma, odranog 7-12 travnja 1971. u blizini Chelsfielda, London.
Dan bibliobusa
Na dananji dan obiljeava se dan bibliobusa. Bibliobus (biblio+[auto]bus) ili pokretna knjinica je posebno vozilo opremljeno policama s knjigama i drugom graom te je namijenjena prijevozu i posudbi knjinine grae uz strunu pomo knjiniara. Bibliobus omoguava pruanje knjininih usluga osobama koje ive na udaljenim mjestima ili kojima je iz bilo kojeg drugoga razloga onemogueno da osobno dolaze u knjinicu. Bibliobus je sastavni dio mree narodnih knjinica te obilazi sela i ruralna podruja prema utvrenom rasporedu, najee, svaka dva tjedna. Suvremeni bibliobusi imaju i do nekoliko tisua knjiga i grau na drugim medijima. U Hrvatskoj ima 11 bibliobusa i 1 bibliokombi (podaci iz 2008 g.) Pretea dananjih bibliobusa su bile pokretne knjinice na zaprenim kolima koje su se pojavile u 19. stoljeu u Velikoj Britaniji i poetkom 20. stoljea u SAD-u. Tokom 20.stoljea kao bibliobus se sve vie upotrebljavaju motorna vozila a pravi procvat bibliobusi doivljavaju nakon 2. svjetskog rata kada se bibliobusne slube osnivaju u Francuskoj, Njemakoj, Skandinaviji, SSSR-u, Oceaniji itd. Povijest bibliobusa u Hrvatskoj see u 1969 g. kada je Gradska knjinica Rijeka osnovala prvu bibliobusnu slubu u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji. Knjinice grada Zagreba su osnovale bibliobusnu slubu 1976 g. dok su knjinica Nikola Zrinski iz akovca i Knjinica i itaonica Fran Galovi iz Koprivnice osnovale svoje bibliobusne slube 1979 g.Gradska knjinica Zadar osniva bibliobusnu slubu 2006 g.
RIBLJI OTROV
"Od davnine poznati su sluajevi otrovanja ljudi poslije uivanja razliitih plemenitih riba (jesetre, morune, keige, palamide, rumbaa i t. d.), koje nisu pobuivale sumnju niti bojom, niti mirisom, niti ukusom. Schtz je jo 1845. godine opisao 380 sluajeva otrovanja mesom usoljene keige, jesetre i morune."
PABLO PICASSO
Pablo Diego Jos Francisco de Paula Juan Nepomuceno Mara de los Remedios Cipriano de la Santsima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, znan kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), panjolski slikar, jedan od najistaknutijih slikara 20. stoljea. Njegova je darovitost bila izuzetna od najranijeg djetinjstva. U Barceloni, gdje je pohaao kolu, kao i u Madridu gdje je bio svakodnevni posjetitelj muzeja Prado, ispitivao je sve u vezi sa slikarstvom, a sanjao je i o Parizu, kamo napokon stie u listopadu 1900. godine. enio se dva puta i imao je mnogo ljubavnica. Imao je etvero djece. Posljednje dijete, Paloma, bila je roena kada je on imao 68 godina. Picasso je napravio preko 6,000 slika, skulptura i crtea. Njegove slike danas vrijede milijune. Umro je 1973. kada mu je otkazalo srce za vrijeme napada gripe. Njegov golemi opus obuhvaa vie stvaralakih faza: "modru", "ruiastu", "kubistiku" , zatim "klasinu", "nadrealistiku" i "ekspresionistiku". Gotovo da nema likovnog podruja u kojem Picasso nije izrazio svoj umjetniki kreativni genij.
BRANKO GAVELLA
Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. - Zagreb, 8. travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazalini pedagog. Filozofiju i germanistiku studirao je u Beu. Pisao je kazaline kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. prvi put reira u HNK. Potie osnivanje glumake kole, ravna dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvoenje hrvatske dramske batine. Reira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je zagrebaku Zemaljsku glumaku kolu u Akademiju za kazalinu umjetnost (danas ADU). 1953. pokree utemeljenje Zagrebakog dramskog kazalita (danas Dramsko kazalite Gavella). Reirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: Hrvatsko glumite, Glumac i kazalite i Knjievnost i kazalite). Branko Gavella jedan je od najveih umjetnika to ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretiar, organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazalinog razdoblja. Zanimljivo je i da je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na podruju dananje Hrvatske, odigranu izmeu HK-a Croatia i Tipografski K-a u rujnu 1912.g.
IVAN SUPEK
Akademik Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. - Zagreb, 5. oujka 2007.), hrvatski fiziar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek rodio se u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, roene ips. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, te nastavlja studij u Beu, Parizu, Zurichu i Leipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fiziara Wernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraivanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriu diferencijalne jednadbe za elektrinu vodljivost materijala na tim temperaturama. ..... Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Kritiar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. oujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X.Gimnazija Ivan Supek. ]Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, politikim i znanstveno-fantastinim temama. Njegov roman Proces stoljea pria je o procesu protiv poznatog amerikog fiziara Roberta Oppenheimera. Popis njegovih radova moe se pronai na njegovoj stranici pri HAZU.